Čelnici EU postigli dogovor o dokapitalizaciji banaka

Čelnici Evropske unije (EU) postigli su dogovor o dokapitalizaciji banaka, prema kojem će one do 30. juna sljedeće godine morati osigurati obavezne rezerve u visini od 9 posto kapitala visoke kvalitete kako bi se zaštitile od mogućih gubitaka.

Dogovor je postignut na samitu čelnika svih 27 zemalja članica EU u Briselu, nakon kojeg je 17 čelnika eurozone nastavilo svoj samit.

Do novog kapitala banke bi trebale doći sljedećim redoslijedom: najprije bi same trebala pokušati naći taj novac na finansijskom tržištu, a ako to ne uspije, obratit će se vladama u svojim državama. Posljednja mogućnost je obraćanje Evropskom fondu za finansijsku stabilnost (EFSF).

Zemlje EU su se u julu dogovorile da pojačaju otpornost banaka i propisale da banke moraju u rezervi imati 7 posto vlastitih sredstava visoke kvalitete do 2019. godine. Međutim, sada se traži 9 posto, i to ubrzano, jer je potrebno osigurati da banke prežive gubitke na grčkim obveznicama.

U izjavi koju su prihvatili čelnici na samitu kaže se da postoji „široki dogovor“ o potrebi udjela kapitala najviše kvalitete u visini od 9 posto. To se treba postići do 30. juna 2012. godine.

Nova era za Grčku

Kapital najviše kvalitete je onaj koji banke moraju imati u gotovini ili u instrumentima koji se mogu vrlo brzo pretvoriti u gotovinu.

Mjere za povratak povjerenja u bankarski sektor nužne su i hitno potrebne, kaže se u izjavi čelnika. One trebaju osigurati srednjoročno finansiranje banaka kako bi se izbjegao kreditni slom i sačuvao dotok kredita realnoj privredi.

U izjavi se ne spominje iznos u kojem bi se banke trebale dokapitalizirati, dok se neslužbeno govori da je riječ o 108 milijardi eura.

Otvara se nova era za Grčku, izjavio je grčki premijer George Papandreou nakon višesatnog sastanka u Briselu.

„Nova era, novo doba počinje za Grčku. To će za nas biti novi početak. Ali, posao mora biti nastavljen“, rekao je on novinarima.

Naglasio je da su pregovori s kreditorima Grčke, uglavnom evropskim banakama, koji su vođeni prošle noći, bili veoma teški, ali je na kraju rezultat ipak bio pozitivan.

„Nadamo se da će smanjenje duga dati novi podstrek grčkoj ekonomiji i da će otvoriti put za novi rast, kazao je Papandreou.

Kineska novinska agencija Xinhua navodi da je ishod samita lidera EU za rješavanje dužničke krize u eurozoni „pozitivan, ali ispunjen poteškoćama“, dodajući da dogovor pokazuje da bi Evropa mogla prevazići ekonomske probleme.

Pozitivno, s teškoćama

Analitičari navode da u komentaru kineske novinske agencije nema reagiranja zvanične vlade na samit u Briselu, ali da stav Xinhue uglavnom predstavlja mišljenje zvaničnog Pekinga, čime se sugerira da bi Kina mogla poslati pozitivan signal.

Ishod samita je veoma pozitivan, ali ispunjen je poteškoćama. Sve ukazuje na to da su sve strane na samitu načinile veliki napor i time će se vratiti povjerenje tržišta i dati podsticaj međunarodnoj zajednici za zajednički odgovor na trenutnu ekonomsku situaciju.

“Samit je pokazao da zemlje EU, posebno njene najveće ekonomije, moraju prevazići poteškoće i stvoriti efikasan štit za euro“, naglašava se u komentaru kineske agencije.

Japanski ministar finansija obećao je da će njegova zemlja preduzeti neophodne mjere da bi pomogla Evropi da izađe iz dužničke krize.

„U interesu naše zemlje je stabilna Evropa. Preduzet ćemo neophodne mjere u odgovarajućem trenutku“, izjavio je ministar Jun Azumi u parlamentu.

Japan je do sada kupio 20 posto ukupnih kredita koje je odobrio EFSF.

Slovenski premijer Borut Pahor izrazio je zadovoljstvo rezultatima desetosatnog sastanka čelnika država EU.

„Nitko ne može reći da je ovim sastankom kriza završena, ali su njegovi zaključci, po mojoj ocjeni, možda i premašili očekivanja“, rekao je on nakon sastanka u Briselu.

„Zaključci samita donose vrlo ambiciozan mehanizam za pomoć Grčkoj i jačanje bankarskog sektora u eurozoni, ali predlažu i usklađenije ekonomske politike u državama eurozone te sugeriraju potrebu da se radi jačanja financijske discipline promijeni ugovor EU“, kazao je Pahor.

Rast na berzama

Indeksi na evropskim berzama su odmah na otvaranju zabilježili porast nakon što su lideri EU postigli dogovor o otpisivanju 50 posto dugovanja Grčke i jačanju EFSF-a.

Na berzama su indeksi Euro Stocks 50, njemački Dax i francuski CAC40 zabilježili rast od 2,8 do 3 posto.

I dionice na azijskim berzama su snažno ojačale nakon što su evropski čelnici dogovorili otpis dijela grčkog duga i proširenje EFSF-a.

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije skočio je 2,9 posto, na 122,59 bodova, najviši nivo od početka septembra. Hongkonški Hang Seng ojačao je 3,26 posto, australski S&P/ASX 200 za 2,49 posto, japanski Nikkei 225 za 2,04 posto, a južnokorejski Kospi 1,46 posto. Kineski CSI 300 popeo se blagih 0,22 posto.

Među većim dobitnicima istaknule su se banke, poput HSBC Holdingsa i Sumitomo Mitsui Financiala, te veliki izvoznici na evropsko tržište, kao što je Esprit Holdings.

Izvor: Al Jazera i agencije