Arapska liga spremna poslati posmatrače u Siriju

Ahmet Davutoglu je primio delegaciju sirijske opozicije (EPA)

Arapska liga (AL) izrazila je spremnost da pošalje arapske posmatrače u Siriju, uz određene obaveze vlasti u Damasku.

Istovremeno je Evropska unija (EU) pooštrila je sankcije protiv Sirije, isključujući pritom mogućnost vojne intervencije.

“Nijedan arapski humanitarac neće otići u Siriju prije potpisivanja jasnog memoranduma o razumijevanju s sirijskom vladom, a koji određuje obaveze, prava i dužnosti svake strane”, rekao je novinarima generalni sekretar AL-a Nabil al-Araby nakon sastanka s delegacijom sirijske opozicije, na čelu s glasnogovornicom Sirijskog nacionalnog vijeća (SNV) Basmom Qadmani.

Al-Araby je u ponedjeljak predsjedavao sastankom arapskih humanitarnih organizacija u sjedištu AL-a u Kairu.

Na sastanku je dogovoreno formiranje misije od 500 članova, koja će uključivati ​​arapske aktiviste za ljudska prava, novinare i vojne zvaničnike.

Datum slanja odlučit će u srijedu, na ministarskoj konferenciji u Maroku.

Sirijska vlada zatražila je hitan sastanak lidera AL-a kako bi se razgovaralo o krizi koja kulminira.

Za sazivanje sastanka potrebna je saglasnost 15 članica ovog tijela.

Odlučan stav Ankare

Ankara je izjavila da će zauzeti “odlučan stav” prema Siriji zbog napada prorežimskih demonstranata na tursku ambasadu i konzulate u susjednoj zemlji.

“Mi ćemo zauzeti najodlučniji stav protiv ovih napada i podržat ćemo pravednu borbu sirijskog naroda”, istakao je ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu, prenose agencije.

Odnosi Turske i Sirije, doskora dvije prijateljske zemlje, našli su se na provjeri poslije napada demonstranata koji podržavaju režim Bashara al-Assada na tursku ambasadu u Damasku i dva konzulata.

Ankara je poslije toga odlučila povući članove porodica turskih diplomata, a svojim građanima je preporučila da ne putuju u susjednu zemlju.

Demonstracije su održane ovog vikenda, poslije odluke AL-a da suspendira Siriju iz te organizacije, čiju inicijativu je podržala i vlada u Ankari.

Istovremeno, Turska je protiv vojne intervencije u Siriji, jer se strahuje da bi to moglo izazvati obračune između vjerskih frakcija, što bi dovelo do zategnutosti u regionu, ali se zalaže za širu diplomatsku akciju međunarodne zajednice kako bi se režim u Damasku primorao da počne reforme.

Evropske sankcije

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU pojačali su sankcije protiv Sirije.

Ministri su dogovorili obustavu zajmova Evropske investicijske banke (EIB) Siriji, a popis osoba kojima se zamrzava imovina i zabranjuje ulazak u EU proširen je na još 18 osoba koje su povezane sa sirijskim režimom koji je gušio proteste građana.

EU je prije uveo mjere protiv 56 osoba u Siriji koje se smatraju odgovornima za represiju prema protivnicima režima.

Zamrznuta je i imovina organizacijama i poduzećima koje podržavaju režim u Damasku.

EU traži od sirijskih vlasti da odmah dopuste pristup humanitarnim agencijama te da omoguće slobodan pristup međunarodnim, nezavisnim medijima.

Traže i da Damask osigura neovisnu istragu o događajima u zemlji.

“Ovo je jasan znak podrške sirijskoj opoziciji”, poručio je šef njemačke diplomatije Guido Westerwelle.

Nakon rezolucije AL-a koja je isključila Siriju iz svoje organizacije zbog gušenja demokratskog pokreta u zemlji, EU sada se nada pritisku na Siriju iz Kine i Rusije.

“Nove sankcije povod su odgovornima u Siriji da promijene svoju politiku”, poručio je Westerwelle.

Visoka predstavnica EU Catherine Ashton je upozorila da je od početka nemira u Siriji do danas poginulo oko 3.500 osoba.

Izvor: Al Jazeera i agencije