Bombardiran izbjeglički kamp u Južnom Sudanu

Narodi Sudana su prošli kroz decenije građanskog rata (EPA)

Izbjeglički logor u Južnom Sudanu je bombardiran, javili su dužnosnici i svjedoci, u razvoju koji prijeti podizanjem napetosti između dviju država opterećenim građanskim ratom, Južnog Sudana i Sudana.

Za sada nema izvještaja o žrtvama u kampu, koji se nalazi oko 25 kilometara od granice sa Sudanom.

Taban Deng, guverner zemlje, okrivio je vladu u Kartumu za incident.

“Te ljudi (u Kartum) treba kazniti. Oni bi se trebali pridržavati međunarodnih zakona i propisa”, kazao je u Bentiju, gradu koji se nalazi oko 650 kilometara sjeverozapadno od Džube, glavnog grada Južnog Sudana.

Ujedinjeni narodi (UN) su potvrdili da je napad izvršen na području gdje se oko 20.000 izbjeglica utaborilo nakon bijega od nasilja iz sudanskih država Južni Kordofan i Plavi Nil, gdje se opozicione grupe bore protiv sudanske vojske od juna.

“Možemo potvrditi da su najmanje dvije bombe bačene u blizini Džida, izbjegličkog kampa, uz još uvijek nepoznat broj žrtava”, rekao je glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona.

Velika eksplozija

Al-Sawarmi Khalid, glasnogovornik sudanskih oružanih snaga, kazao je da teritorija Južnog Sudana nije bombardirana.

“Južni Sudan je država u UN-u. Mi poštujemo međunarodno pravo i nemoguće bi bilo da tako nešto uradimo”, rekao je Khalid.

Dopisnik Reutersa čuo je veliku eksploziju u Džidi u četvrtak.

On je javio da je vidio krater veličine dva metra te neeksplodiranu bombu u blizini školske zgrade, kao i avion koji je nadlijetao prema jugu.

Oko kratera mogao se uz tračke vatre vidjeti oko 100 metara dug sprženi trag suhe trave u blizini humanitarne organizacije u izbjegličkom kampu.

“Oni (Kartum) ne žele nikakve tragove života u Nuba planinama i sada rat šire i na Južni Sudan”, kaže Yousif Ismail, izbjeglica sa Nuba planina.

“SAD zahtijevaju od vlade Sudana da odmah zaustavi bombardiranje”, kazao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.

Sjedinjene Američke Države su osudile napad i pozvale obje strane da obnove pregovore kako bi spriječili eskalaciju nasilja.

“Ovakve provokacije izazivaju direktni sukob između Sudana i Južnog sudana. SAD zahtijevaju od vlade Sudana da odmah zaustavi bombardiranje”, kazao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.

“Ova bombardiranja civila i humanitarnih radnika je bezuman čin i oni koji su odgovorni moraju odgovarati za svoj čin”, dodao je.

Vlada u Kartumu je izvijestila o novim sukobima u Južnom Kordofanu u četvrtak.

Khalid je rekao da su se sudanske snage borile protiv opozicionih grupa u Južnom Kordofanu, pet kilometara južno od grada Taludi, ubijajući na desetine ljudi i uništavajući  tenkove  i druga vojna vozila.

Nasilje uz slabo definirane granice od kako je Južni Sudan proglasio nezavisnost u julu unijelo je dodatne napetosti u odnose između Džube i vlade u Kartumu.

Oni optužuju jedni druge da daju podršku oružanim grupama sa njihovih strana granice.

Prošle sedmice je Sudan podnio drugu pritužbu Vijeću sigurnosti UN-a, optužujući Južni Sudan da borce u Južnom Kordofanu i Plavom Nilu snabdijeva protuzračnim i protuoklopnim raketama, kao i municijom, minama i minobacačima.

Buduća invazija

Salva Kiir, predsjednik Južnog Sudana, odbacio je te tvrdnje, nazivajući ih “dimnom zavjesom koja treba maskirati aktivnosti vlade u Kartumu, koja daje podršku oružanim disidentskim grupama koje se bore u ratu protiv Republike Južni Sudan”.


Kiir, predsjednik Južnog Sudana [EPA]

Pritužbe su iskorištene kako bi se opravdala “buduća invazija” Sudana na Jug, kazao je Kiir.

Borbe su također izbile u sudanskoj državi Plavi Nil tokom ove godine.

Plavi Nil i Južni Kordofan su dom desetina hiljada boraca koji su bili na strani juga tokom rata, ali su ostali u Sudanu kada se Južni Sudan otcijepio, kažu analitičari.

Južni Sudan se otcijepio u julu, nakon što je većina glasala za secesiju tokom referenduma u januaru, što je bila kulminacija mirovnog dogovora iz 2005. godine, koji je okončao decenije rata između sjevera i juga.

Blizu dva miliona ljudi je poginulo u građanskom ratu između sjevera i juga, koji je poveden zbog mnogo toga, ali nekoliko godina nakon 1955. naročito zbog religije, ideologije, nacionalnosti i nafte.

Izvor: Agencije


Više iz rubrike Svijet
POPULARNO