Srbiju zahvatio drugi val krize

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoskić izjavio je da je Srbija već zahvaćena drugim valom ekonomske krize i da, uz dobro pripremljene mehanizme, može proći kroz krizni period bolje nego mnoge druge zemlje.

On je u Beogradu kazao da je ekonomska aktivnost u Srbiji već ozbiljno pogođena dešavanjima u Evropskoj uniji i da su “prognoze za rast veoma konzervativne”.

Prema njegovim rečima, na Srbiji je da bude dovoljno obazriva i da obezbijedi sve mehanizme potrebne da se štetni efekti minimiziraju, prenosi Tanjug.

“Da ih možemo izbeći, o tome nema ni govora”, istakao je guverner.

Šoškić je ukazao da je država već dosta uradila, jer je iskazala zavidni potencijal u podizanju svijesti svih o potrebi fiskalne konsolidacije i zadržala budžetski deficit pod kontrolom.

On je naveo da banke u Srbiji, i pored krize u eurozoni, ne ispoljavaju zabrinjavajuća ponašanja i da NBS, kao supervizor, ima uvid u sve transakcije i dnevno prati ponašanje banaka.

“Neke radnje treba budnije motriti, ali nema razloga za bilo kakvu nesigurnost”, rekao je Šoškić.

Izvršni odbor NBS-a je, nakon razmatranja aktuelnih ekonomskih kretanja i novembarske projekcije inflacije, odlučio referentnu kamatnu stopu smanjiti za 0,75 procentnih poena, tako da ona od danas iznosi 10 posto, saopćila je NBS.

Revidirane prognoze

Inflacija se nastavila smanjivati u skladu s projekcijom NBS-a, koja je objavljena u augustovskom Izveštaju o inflaciji.

Smanjivanje inflacije očekuje se i u narednom periodu, kaže se u saopćenju i dodaje da će ključni dezinflatorni faktori biti oslabljeni troškovni pritisci na rast cijena hrane, niska agregatna tražnja, kao i usporeni rast reguliranih cijena.

Procesu dezinflacije će doprinijeti i nastavljanje pada inflacionih očekivanja.

Rast svjetske privrede će biti, kako se procjenjuje, znatno sporiji nego što se donedavno očekivalo, zbog rastuće neizvjesnosti izazvane krizom javnog duga u pojedinim članicama zone eura.

Prognoze rasta ekonomske aktivnosti za većinu zemalja za ovu i narednu godinu revidiraju se naniže.

To se u Srbiji odražava na nižu od očekivane izvoznu tražnju i privredni rast, kao i na jačenje dezinflatornih pritisaka.

U uslovima povećane globalne neizvjesnosti, podršku očuvanju makroekonomske i finansijske stabilnosti daje zaključeni stendbaj-aranžman iz predostrožnosti s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kao i upravo objavljena potvrda stabilnog kreditnog rejtinga Srbije, ističe se u saopćenju.

Negativan utjecaj

Istovremeno je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Nebojša Ćirić izjavio da postoji realna opasnost da kriza u Italiji utječe na srbijanski izvoz, uslijed pada tražnje, i dodao da ona ipak neće utjecati na započete projekte u Srbiji.

Kompanije iz Italije su među najvećim investitorima u Srbiji, a ta zemlja jedno je od najvećih izvoznih tržista, kako za srbijanske proizvode, tako i za proizvode koje italijanske kompanije proizvode u Srbiji, kazao je on u Beogradu.

Prema njegovim rečima, postoji realna opasnost da, uslijed pada tražnje i produbljivanja krize u Italiji, dođe do pada tražnje za srbijanskim proizvodima, što će negativno utjecati na izvozne performanse i poslovanje preduzeća.

Ćirić je dodao da nema opasnosti po investicije italijanskih kompanija u Srbiji, kao što je Fijat, istakavši da je u srijedu u Sremskoj Mitrovici italijanska kompanija Lames promovirala investiciju vrijednu osam miliona eura namijenjenu otvaranju proizvodnog pogona sa 250 ljudi.

“To pokazuje da italijanske kompanije iz automobilske, ali i tekstilne industrije, i pored krize, doživaljavaju Srbiju atraktivnom za investicije”, kazao je on, prenosi Tanjug.

Dodao je da, za sada, što se tiče započetih projekata, ne vidi da će oni na bilo koji način biti ugroženi.

“Italijanska vlada ima program štednje sa jedne strane, a sa druge strane tu učestvuje i MMF“, podsjetio je Ćirić.

Izvor: Al Jazeera i agencije