Slabe prognoze za privredni rast

Dužnička kriza neće samo kratkoročno usporiti privredni rast u eurozoni, već će to uraditi i na duže staze, saopćila je Evropska centralna banka (ECB).

U redovnoj ECB-ovoj anketi profesionalnih prognostičara se navodi da je kratkoročna prognoza ekonomskog rasta 17-člane eurozone smanjena, “pri čemu je najveće promjene pretrpjela prognoza za 2012. godinu”, prenosi AFP.

Barroso: Euro za sve članice EU

Predsjednik EK-a José Manuel Barroso izjavio je da bi sve članice EU trebale usvojiti euro kao monetu, iako se u isto vrijeme na tržištu mogu čuti pesimistične prognoze da bi se zbog dužničke krize eurozona čak mogla raspasti.

On je u Berlinu rekao da bi “članstvo u zoni eura ili težnja tome trebalo definirati EU”, te da “EU i eurozona pripadaju zajedno i ne bi ih trebalo razdvajati”, prenosi Fena.

“Izazov je kako dodatno produbiti integraciju eurozone bez stvaranja podjela prema onima koji još nisu u tom bloku. Podijeljena EU neće funkcionirati”, kazao je Barroso.

Predsjednik EK-a je naveo da će, pod uslovom da bude dovoljno političke volje, EU biti najveća svjetska sila u razvoju.

Kriza će i dugoročno loše utjecati na privredni rast zone eura, saopćila je ECB u izveštaju kojeg objavljuje mjesec dana prije svoje kvartalne ekonomske prognoze.

Najnovija anketa je pokazala da profesionalni prognostičari očekuju da će eurozona ostvariti privredni rast od 1,6 posto u ovoj, 0,8 posto u 2012. i 1,6 posto u 2013. godini.

U prethodnom takvom izveštaju, objavljenom u augustu, analitičari su očekivali rast od 1,9 posto, u ovoj, 1,6 posto u 2012. i 1,8 posto u 2013. godini.

Prognoza rasta za narednih pet godina zaključno sa 2016. je također snižena na 1,8 sa 1,9 posto.

Sniženje prognoze je “uglavnom posljedica pogoršanja dužničke krize i nepovoljnijih spoljnih faktora nego što se ranije očekivalo”, saopćila je ECB.

Dok se za ovu godinu očekuje da će stopa inflacije ostati na nivou od 2,6 posto, ECB je navela da će ona 2012. i 2013. godine usporiti na 1,8 posto, čime će se vratiti u okvire ciljne inflacije te banke od “nešto ispod, ali blizu 2 posto”.

Manjak povjerenja

Privredni rast eurozone će sljedeće godine naglo usporiti, uslijed toga što će manjak povjerenja na tržištu loše utjecati na ulaganja i potrošnju, a oštrija fiskalna politika će smanjiti domaću tražnju, saopćila je Evropska komisija (EK).

Evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn naveo je u saopćenju za medije da se “privredni rast u Evropi zaustavio, a prisutan je i rizik od nove recesije”, prenosi Reuters.

EK je u svom polugodišnjem izveštaju, koji sadrži prognozu rasta za 27 članica Evropske unije (EU), navela kako očekuje da će 2012. godine privredni rast 17 država koje kao valutu koriste euro usporiti na 0,5 posto, sa očekivanih 1,5 posto iz ove godine.

Rast će 2013. godine ipak ubrzati na 1,3 posto, saopćila je EK.

EK očekuje da će eurozona u posljednjem tromesječju ove godine zabilježiti negativan privredni rast na kvartalnom nivou od minus 0,1 posto, kao i nulti kvartalni rast u prva tri mjeseca 2012. godine.

“Naš osnovni scenario ne sadrži očekivanje recesije, ali je visoka vjerovatnost dužeg perioda privredne stagnacije”, navodi se u saopćenju EK-a.

Blizu 2 posto

Pored toga, EK očekuje da će rast potrošačkih cijena u eurozoni također naglo usporiti, i to na 1,7 posto 2012. godine, sa 2,6 odsto, koliko iznosi prognoza za ovu godinu.

Stopa inflacije u zoni eura bi 2013. godine trebala dodatno pasti na 1,6 posto, navodi se u izvještaju EK-a, što je u okviru cilja ECB-a “ispod, ali blizu 2 posto”.

Poznati slovenski ekonomista Jože Mencinger ocijenio je da će ekonomska kriza potrajati još 10 godina, navodeći da su se uslovi za njeno stvaranje rađali posljednje tri decenije.

“Kriza se rađala najmanje 30 godina i radi se o velikim pomjeranjima između udjela rada i udjela kapitala u društvenom proizvodu, i to u korist kapitala. To je stvorilo veliku razliku između potražnje i ponude. Pogotovu kad se ponuda preselila u Kinu.Tu je nastao problem. To se dugo godina održavalo pomoću kredita i dok je bilo tako nije bilo krize”, rekao je za beogradski sedmični list Vreme.

Mencinger, koji je bio i prvi ministar ekonomije Slovenije, ocijenio da članice EU više i nisu države, jer su izgubile, ili rapidno gube, sve ono što čini atribute jedne države – nacionalnu valutu, poreze i granice, zbog čega on poredi EU s bivšom Jugoslavijom osamdesetih godina.

Prema njegovim riječima, u uslovima krize odnosi u zemljama EU sve više podsjećaju na “jugoslovenski sindrom”.

Jugoslovenski sindrom

“Ako sad anketirate prosječne Nijemce, 90 posto će reći da oni moraju plaćati ono što su Grci trošili, a ako odete u Grčku, kazat će da su Nijemci krivi zbog svega. To je jako opasno i zato to nazivam ‘jugoslovenski sidnrom'“, naglasio je je slovenski ekonomista.

Govoreći o Sloveniji u periodu krize, Mencinger je istakao da je ta država ulazila u krizu u periodu od 2005. do 2008. godine i to tako što su svi počeli vjerovati da je 30 posto prihoda na vrijednosne papire normalna stvar, pa su ljudi počeli kupovati vrijednosne papire po čitavom svijetu, a direktori, odnosno menadžeri, počeli su kupovati svoja preduzeća.

On je istakao da su ljudi uzimali kredite da bi brzo došli do bogatstva, a onda je to virtuelno bogatstvo u krizi propalo, a krediti su ostali.

“Na taj način je i Slovenija ušla u krizu.To se vidi po zaduženju zemlje. Ne mislim na javni dug, nego na zaduženje zemlje, koje je krajem 2005. godine bilo ravno nuli, a krajem 2008. godine oko deset milijardi eura”, naglasio je Mencinger.

Izvor: Al Jazeera i agencije