Azijske berze padaju zbog evropske krize

Dionice na azijsko-pacifičkim berzama oštro su pale zbog straha da se neće uspjeti spriječiti širenje dužničke krize na Italiju te da će se eurozona raspasti.

Japanski Nikkei 225 indeks pao je 2,4 posto, a hongkonški Hang Seng čak 5,25 posto, dok je južnokorejski Kospi skliznuo 4,94 posto.

Azijske ulagače uznemirili su i najnoviji makroekonomski podaci iz regije, koji su pokazali pad japanskih narudžbi mašina i usporavanje kineskog izvoza.

Na strani gubitnika istaknule su se bankarske dionice, rudarske kompanije, kao i tehnološki sektor, kojeg je pogodio pad cijena kompjuterskih memorija.

Azijski gubici pratili su one u New Yorku, gdje je Dow Jones pao gotovo 400 poena, odnosno 3,2 posto, što je najviše od 22. septembra.

Euro je bio stabilan nakon što je u srijedu doživio najveći pad u jednom danu u posljednjih 15 mjeseci, dok su cijene bakra i nafte pale zbog briga o obnovljenoj recesiji.

Berze širom svijeta u srijedu je uzdrmala vijest da su italijanski troškovi zaduživanja dostigli prelomnu tačku, s kamatom na obveznice višom od 7 posto.

Ovo se smatra važnim indikatorom krize jer što su Grčka, Portugal i Irska tražili pomoć od drugih zemalja kada su kamatne stope na njihove obveznice također dostigle 7 posto.

Međutim, većinu eksperata brine da je italijanska ekonomija prevelika da bi na taj način bila sanirana.

“Investitori su se suočili s ogromnim rizicima, jer je kriza u eurozoni još više zahvatila Italiju”, navodi se u izvještaju banke Credit Agricole CIB.

Fokus na Italiji

U fokusu evropske dužničke krize u posljednje dvije godine bila je Grčka.

Ova zemlja je od maja 2010. godine preživjela zbog paketa pomoći od 110 milijardi eura, ali su joj potrebna nova sredstva kako bi izašla iz krize.

Ipak, čini se da je Italija počela brinuti Evropu više nego Grčka.

Kao treća najveća ekonomija na evropskom kontinentu, njen dug od 2.600 milijardi dolara smatra se prevelikim da ga pokriju druge zemlje.

Bankrot bi mogao dovesti do raspada eurozone, koja okuplja 17 zemalja.

Obećanje italijanskog premijera Silvija Berlusconija da će se povući nije uspjelo razuvjeriti tržište obveznica da Rim ima volje staviti svoj dug pod kontrolu.

Irska i Portugal bili su prisiljeni tražiti pomoć nedugo nakon što su kamatne stope na njihove desetogodišnje obveznice dostigle 7 posto, ali spašavanje Italije bilo bi upitno, jer se smatra da Evropski fond za pokrivanje duga (EFSF) neće moći ispuniti ovaj zadatak.

Izvor: Agencije