Moody's snizio rejting Italiji

Većina analitičara očekivala je smanjenje ocjene za jedan nivo, nakon što je to učinio Standard and Poor's (S&P) prije dvije sedmice. Međutim, Moody's je snizio rejting Italiji za tri stepena, na A2 sa dosadašnjih Aa2 uz negativne izglede, što znači da bi rejting mogao još padati.

Vlada Silvija Berlusconija pokušala je ublažiti pad rejtinga kazavši da je bio očekivan i da vlada “odlučno radi na ostvarenju ciljeva u javnim finansijama”, prenosi Business.hr.

Moody's je odluku donio najprije zbog porasta rizika u finansiranju ogromnog italijanskog duga od oko 1,9 milijardi eura, što čini 120 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Drugi razlozi su loši izgledi za rast zbog slabe produktivnosti i krutosti italijanskog tržišta rada, a zatim i loši izgledi za rast na svjetskom nivou i konačno politička i ekonomska nesigurnost Italije.

Prije dvije sedmice S&P je snizio ocjenu Italiji za jedan stepen na A/A-1 sa ranijeg A+/A-1+, zbog loših izgleda rasta i “krhkosti” vlade. S&P je prva agencija koja je snizila rejting Italiji od početka dužničke krize.

Vrhunski rejting Britanije

Iako je Italija 14. septembra donijela plan stroge štednje radi uravnoteženja proračuna i smanjenja duga, ona ne uspijeva uvjeriti tržišta.

Agencija je u utorak, 4. oktobra saopćila da je zadržala vrhunski rejting Britanije od AAA uz stabilnu prognozu, uprkos lošim izgledima za rast i slabom stanju privrede.

S obzirom na stabilnu prognozu, Standard and Poor's ne očekuje da će na srednje staze revidirati rejting Britanije, ali je ta agencija ipak upozorila da bi ocjena mogla biti razmotrena ukoliko vlada u Londonu posustane u odlučnosti da snizi javni dug.

U saopćenju se navodi da je S&P donio takvu odluku zbog “bogate i raznolike privrede Britanije, fleksibilnosti fiskalne i monetarne politike, kao i realtivno prilagodljivog tržišta proizvoda i rada”.

Agencija predviđa da će Britanija “između 2011. i 2014. zabilježiti relativno skromnu stopu ekonomskog rasta od oko 1,8 posto, što je niže od prognoze britanske državne Kancelarije za budžetsku odgovornost od 2,5 posto”.

Izvor: Agencije