Hrvatska po imovini peta u EU, a po učinku na dnu
Hrvatska država jedna je od najbogatijih imovinom u Europskoj uniji i nalazi se na petom mjestu, iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske, ali po djelotvornosti upravljanja tim bogatstvom svrstana je na dno europske ljestvice.
Državna imovina iznosi 31,4 milijarde eura, ili 68 posto vrijednosti hrvatskog bruto društvenog proizvoda, pokazuju podaci Eurostata i analiza koju je objavio Anto Bajo iz Instituta za javne financije.
Prema toj analizi, ostale europske države razmjerno su znatno “siromašnije”. Imovina im vrijedi najčešće oko trećine BDP-a, ili oko 44 posto, kao u Sloveniji. No, vlade u 27 članica EU, u pravilu, njome vještije upravljaju pa su i prihodi državnih budžeta od državne imovine veći. Tako, na primjer, naftom bogata Norveška na temelju svoje imovine ostvari gotovo 11 posto svog BDP-a, a Finska, Island, Švedska i Nizozemska izvuku između dva i četiri posto.
Zakupnine i dobiti
Hrvatska je po djelotvornosti upravljanja osma od začelja ljestvice, u velikoj skupini zemalja koje iz imovine izvlače manje od jedan posto BDP-a, konkretno 0,7 posto. To iznosi oko 300 miliona eura godišnje, a potječe uglavnom iz zakupnina i dobiti državnih preduzeća. No, stvarno mjesto je još niže, jer usporedne države sličan učinak postižu s upola manje imovine od Hrvatske. Ovdje nije riječ o prihodima od privatizacije, nego o zaradi koju vlade postižu zbog dobrog upravljanja državnim vlasništvom.
Slika je još gora ako se pogleda kako posluje 69 preduzeća od posebnog državnog interesa, koja čine više od 80 posto hrvatske državne imovine. Od 2002. do kraja 2010. godine ta su poduzeća u budžet uplatila ukupno 700 miliona eura, što godišnje prosječno iznosi 0,2 posto BDP-a. Istodobno, tri protekle vlade iz budžeta su im na razne načine isplatile šest puta više – 4,2 milijarde eura, ili prosječno 1,2 posto BDP-a.
Poboljšati upravljanje
Bajo smatra da preduzeća u državnom vlasništvu ne bi trebala stvarati velike gubitke, već barem pokrivati osnovne troškove, ako državi već ne donose profit.
“Vlada treba poboljšati upravljanje društvima u većinskom vlasništvu države te prodati manjinske udjele. Trebala bi izraditi i objaviti planove za privatizaciju i upravljanje državnom financijskom imovinom do 2021. godine”, preporučuje Bajo. On predlaže vlastima da završe evidenciju državne imovine koja u Hrvatskoj nije obavljena već 20 godina.
Upravo činjenica da Hrvatska još nema ni popisa imovine pokazuje nemar vlasti prema državnom bogatstvu. Tome treba dodati i rašireni nemar uprava u javnim preduzećima, koje postavlja Vlada, a njihov rad kontrolira putem nadzornih odbora.
Izvor: Agencije