Vodič kroz ekonomsku krizu u Grčkoj

Grčka je pred bankrotom. Dug raste i iznosi više od 340 miliona eura, otplata je sve skuplja, a kreditni rejting kontinuirano pada.

Kreditni rejting je sveden na bezvrijedan status. Zbog takvog stanja  mnogi će prestati investirati u grčke obveznice.

Iz tog razloga Atina ima sve manje novca da servisira ogromne dugove. Postoji bojazan da će se ovi problemi proširiti na druge evropske nacije i zemlje.

Usvojene mjere štednje, koje predviđaju smanjenje državne potrošnje, povećanje poreza i drugo, naišle su na žestoko protivljenje javnosti.

Grčka je prije godinu dana dobila spasilački paket kredita od 110 milijardi eura od Evropske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pod uvjetom da strogo štedi.

Trenutno se, međutim, u EU razmatra dalja podrška Grčkoj ukoliko i dalje bude imala problema sa zaduživanjem na tržištu.

Socijalistička vlada zauzvrat je morala donijeti stroge mjere štednje, smanjiti penzije i plate državnih službenika, povećati poreze i podići starosnu granicu za penzioniranje.

Troškovi uprave

Grčki dug porastao je na više od 13 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2009. godini.

U periodu januar-april ove godine Grčka je zabilježila budžetski deficit od 7,23 milijarde eura, a projektirani budžet za ovu godinu je 6,92 milijarde, pokazuju prelimirani podaci Ministarstva finansija objavljeni u maju.

Posljednji podaci pokazuju da je državna potrošnja u prvom kvartalu porasla za 7,8 posto na godišnjem nivou i da je dostigla 4,7 milijardi eura.

Ministarstvo finansija saopćilo je da je ta potrošnja bila devet miliona eura veća nego što je projektirano ovogodišnjim budžetom.

Rashodi su, kako je navedeno, porasli 3,5 posto, na 15,75 milijardi eura, dok su neto prihodi opali 8,1 posto, na 11,1 milijardu eura.

Oko 80 posto budžeta troši se na troškove osoblja i državne uprave. Državni službenici mogu u penziju i prije nego što navrše 50 godina života.

Grčka ima niz specifičnih pravila kakvih se uposleni u drugim evropskim zemljama nisu ni sjetili. Na primjer: neudate ili razvedene kćerke državnih službenika nakon smrti oba roditelja i dalje primaju njihovu penziju. Tu povlasticu uživa oko 40.000 Grkinja i samo to košta državu oko 550 miliona eura godišnje.

Smanjivanjem rejtinga na nivo bezvrijednog, grčki dug je postao jedan od najskupljih za servisiranje.

Grčka kriza ugrožava euro i stabilnost cijele eurozone.

Iz tog razloga investitori strahuju da bi Italiju, Portugal i Španiju mogla zadesiti dužnička kriza.

Priliv novca ekonomijama ovih zemalja je manji, tako da će im biti sve teže servisirati vlastite dugove.

Euro je pao na najniži godišnji nivo zbog krize.

Mjere štednje

Grčki parlament usvojio je draštične mjere štednje koje su bile uvjet zemalja eurozone kako bi pomogle toj državi koja se suočava s bankrotom.

Zakon bi do 2015. godine trebao donijeti uštede od skoro 30 milijardi eura, a privatizacijom javnih preduzeća, koju također omogućava zakon, u grčki budžet sakupit će se dodatnih 50 milijardi eura.

“Neizglasavanje ovog zakona dovelo bi do pogoršavanja recesije, veće stope nezaposlenosti, likvidnosti skoro da ne bi ni bilo, a izvozne kompanije ne bi mogle poslovati. Naravno, i plate onih koji su zaposleni drastično bi pale”, kaže Evangelos Venizelos, zamjenik premijera i ministar finansija Grčke.

Predsjednik Vijeća EU Herman van Rompuyj i predsjednik Evropske komisije (EK) Jose Manuel Barroso pozdravili su odluku grčkog parlamenta da usvoji rigorozne mere štednje, koje su bile preduvjet za nastavak evropske finansijske pomoći ovoj zemlji.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) se povećava sa sa 19 na 23 posto, a povećavaju se i akcize na gorivo, cigarete i alkohol do 10 posto, jednokratni porez na profit plus porez na nekretnine i kockanje i ekološku taksu.

Predviđeno je i podizanje prosječne starosne granica za odlazak u penziju sa 61 na 63 godine.

Odakle dolazi spas?

EU i MMF namijenili su 110 milijardi eura za sanaciju enormnih dugova Grčke.

Novi kredit dat će zemlje članice eurozone i MMF-a, a imat će blaže uvjete. Njegovo prispijeće za naplatu i prispijeće svih budućih kredita produženo je sa 15 na 30 godina, s odloženim početkom perioda otplate od deset godina, umjesto sadašnjih 7,5 godina.

Kamatna stopa također je smanjena sa 4,5 i 5,8 posto na 3,5 odsto, što je niže od tržišnih kamatnih stopa.

Lideri eurozone takođe su se složili da znatno produže dospijeće postojećih grčkih kredita i obećali su da će podržavati zemlju sve dok ne bude u stanju da se vrati na finansijska tržišta.

Privatni “finansijski sektor je nagovijestio svoju spremnost da podrži Grčku na dobrovoljnoj bazi, kroz niz opcija za dalje jačanje ukupne održivosti”, rekli su lideri u zajedničkom saopćenju nakon sastanka u četvrtak.

Pored 37 milijardi eura neto doprinosa koji će dati, oni će također učestvovati u programu otkupa duga, kojim će se obezbijediti dodatnih 12,6 milijardi eura, čime će ukupna cifra dostići 50 milijardi eura.

Za period 2011-19. ukupan neto doprinos učešća privatnog sektora procjenjuje se na 106 milijardi eura, dodaje se u saopćenju i ističe da će ovaj program vlasnika obveznica biti ograničen samo na Grčku, kao “vanredno i jedinstveno rješenje”.

Pred grčkim zvaničnicima stoje značajni izazovi, uključujući i to da smanje dug na 7,5 posto od BDP-a 2011. i na ispod 3,0 posto do 2014. godine.

Povećane mjere štednje mogle bi imati štetan učinak. Rezovi će smanjiti prihode građana i dovesti do smanjenja potrošnje. To može odvesti Grčku u još težu recesiju, što znači slabiju ekonomiju i smanjenu sposobnost za vraćanje dugova.

Povećana nezaposlenost, koja bi se osjetila tokom takve recesije, dovela bi do socijalnih nemira.

Neki ekonomisti očekuju da će se BDP Grčke smanjiti 3 posto, čak i ako mjere smanjenja deficita budu umjereno uspješne.

To je za 1 posto više nego što su očekivali EU i MMF-a kao dio njihovog paketa spašavanja.

Izvor: Agencije