Srbija: Prijedlozi za olakšice zaduženima

U Narodnoj banci Srbije (NBS) održan je početkom augusta 2011. hitan sastanak s predstavnicima poslovnih banka koje imaju najveći iznos kredita indeksiranih u švicarskim francima da bi se odredile mjere kojima bi banke  klijentima zaduženim u ovoj valuti olakšalo uredno izmirivanje obaveza.

Prema informacijama iz medija, u Srbiji je odobreno oko 30.000 kredita indeksiranih u francima, koje dužnici sve teže vraćaju jer je rata posljednjih mjeseci udvostručena zbog jačanja švicarske valute.

 U martu 2007. godine, kada je počelo državno subvencionisanje kredita u “švicarcima”,  franak je vrijedio oko 0,62 eura, a sada je oko 0,93 eura.

Fiksiranje kursa 

Narodna banka Srbije zabranila je odobravanje kredita u francima od 30. juna.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić je u izjavi medijima podsjetio da, kao posljedica globalne finansijske i ekonomske krize, švicarski  franak u proteklom periodu nezaustavljivo jača – 10 posto samo u posljednja dva mjeseca,  „zbog čega bi trebalo razmisliti o tome da država interveniše privremenim fiksiranjem kursa dinara“, kao što je to urađeno u Mađarskoj.

„To bi automatski značilo da bi o takvom predlogu Vlade trebalo da se izjasni parlament jer je reč o zadiranju u budžetske rashode”, ukazao je on, ističući da se ne može očekivati da to banke urade bez indirektne ili direktne podrške države. 

Đukić je podsjetio da je bila slobodna volja klijenata da uzimaju kredite u švicarcima, i pored upozorenja koja su dolazila od tadašnjeg guvernera NBS-a  Radovana Jelašića, te upozorenja stručnjaka da bi u takvu vrstu kredita trebali ulaziti samo vrhunski poznavaoci intervalutalnih promjena i monetarne politike.

 On je naglasio da treba imati u vidu da bi u slučaju intervencije države teret pao na poreske obveznike.

Zanesenost građana

 Argument u prilog  državne intervencije države je nepredvidiva svjetska finansijska i ekonomska kriza, čije se dejstvo produžilo, kao i to što veliki broj građana, s obzirom na relativno niska primanja, ne može izdržati da sačeka postkrizni period, da dođe do smirivanja kursa i slabljenja franka.

  „To je moguće u zemljama gde postoji krug stanovništva ili srednja klasa, koja ima visoka i stabilna primanja i koja može to da iznese na dugi rok”, precizirao je Đukić.

 On je istakao da, također, treba uzeti u obzir da su pri uzimanju kredita u švicarcima građani bili “kratkovidi”, odnosno zaneseni činjenicom da su efektivne kamatne stope bile znatno niže nego one na kredite u eurima.

Izvori: Al Jazeera i agencije