Moguć porez na hrvatske banke

Hrvatska vlada bankama će uvesti porez ako ne prihvate prijedlog o pomoći građanima koji su se zadužili u švicarskim francima, valuti koja nekontrolirano raste.

Prijedlog vlade je da se švicarski franak fiksira na 0,77 eura, a prijedlog Hrvatske narodne banke (HNB) je fiksiranje kursa na 0,80 eura.

S 0,68 eura od prošle godine, po srednjem kursu HNB, švicarac je narastao na čak 0,95 eura.

Nekontrolirani rast švicarskog franka uzrokovao je pad kreditnog rejtinga Sjedinjenih Američkih Država i krize eurozone. 

Predizborne inicijative

Mediji u Hrvatskoj pišu kako odlukom o mogućem oporezivanju banaka hrvatska premijerka Jadranka Kosor najavljuje rat najvećim bankama u Hrvatskoj, ali i da će cijela situacija poprimiti međunarodne dimenzije budući da su banke u stranom vlasništvu.

Također, mediji izvještavaju kako se Kosor odlučila na bespoštednu bitku s bankama jer je do izbora ostalo još samo četiri mjeseca.

Od ukupne mase kredita koje su građani ugovorili za rješavanje svojih stambenih pitanja ,gotovo 42 posto ih je vezano uz franak, što govori da je ovo preraslo u prvorazredan ekonomski, socijalni i politički problem.

Prema navodima medija, Kosor se odlučila na ovaj korak jer su se banke krajnje potcjenjivački odnosile prema njenoj inicijativi za pomoć građanima koji su digli kredite u švicarskim francima.

Vlada traži da kurs franka za obračun mjesečnih rata stambenih kredita bude spušten na 0,77 eura, da kamate na te kredite budu vraćene na razinu na kojem su bili kada su odobravani, a da se razlika između stvarnog i obračunskog kursa knjiži kao dug korisnika kredita, ali da se na nju ne obračunava kamata.

Iako još nije definirano kakav će porez biti, razmatra se porez na kamate, porez na aktivu banaka, porez na transakcije i porez na dodatni profit.

U Hrvatskoj je u jeku krize osnovana Udruga građana Franak. Odmah je uputila javni poziv odgovornim institucijama da donesu hitne mjere kako bi bio olakšan težak položaj građana zaduženih s valutnom klauzulom i promjenljivom kamatnom stopom.

Udruga smatra kako teret trenutne situacije mora biti pravedno raspodijeljen među objema stranama u poslu, što znači da se banke moraju odreći dijela dodatnog profita stečenog na račun visokih kursnih razlika.

Pravovremena zaštita 

Udruga Franak tvrdi kako su građani Hrvatske uvučeni u dužničko ropstvo koje se, kako kažu, može produžiti na još nerođene generacije, te upozorava političke snage koje su pokazale volju za rješavanjem gorućeg problema građana s kreditima u eurima i francima da ne padnu u zamku segregacije dužnika po valuti i namjeni kredita.

U Hrvatskoj je, kako navode, kurs franka porastao preko 76 posto, a u Mađarskoj 25 posto jer je ova država fiksirala tečaj, dok je Centralna banka Slovenije pravovremeno zaštitila slovenske građane od rasta franka.

Od ukupne mase kredita koje su hrvatski građani ugovorili za rješavanje svojih stambenih pitanja, gotovo 42 posto je vezano uz franak, što govori da je ovo preraslo u prvorazredan ekonomski, socijalni i politički problem.

Izvori: Al Jazeera i agencije