BiH: Zamjena kredita iz franaka u euro

Građani BiH koji su podigli kredite vezane uz švicarski franak mogu ih zamijeniti za kredit u eurima ili konvertibilnim markama, izjavio je sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić. 

Početkom augusta 2011. godine u regionu Balkana došlo je do problema zbog vrtoglavog rasta kursa švicarca. Dramatično su skočile rate kredita građanima koji su se ugovorima vezali za ovu valutu.

Svaki građanin u BiH ima mogućnost zamjene“, kaže Mišić. 

Pojasnio je da to podrazumijeva da građani koji su opterećeni kreditom u francima preuzimaju dosadašnje rizike i štete, no ubuduće izbjegavaju rizik te valutne klauzule.

Bez kozmetičkih mjera

On je dodao da komercijalne banke u BiH parcijalno i pojedinačno razgovaraju s građanima i rješavaju probleme nastale zbog jačanja švicarskog franka.

 Sekretar Udruženja banaka BiH smatra da se za rješavanje ovog problema ne mogu donositi nikakve „kozmetičke“ mjere te da, objektivno, postoji rizik koji, prije svega, mora podnijeti onaj ko je potpisao takav ugovor. Dodao je da su događanja vezana za švicarski franak globalno pitanje te je teško bilo što prognozirati, no istaknuo je da sve mjere vode ka tome da se švicarac stabilizira.

Smatra da trenutna događanja u Americi i na svjetskim berzama neće mnogo niti direktno utjecati na bankarski sektor u BiH, za koji je bitan euro. Naglasio je pak da se ne može prognozirati hoće li euro jačati ili slabiti, s obzirom da finansijska kriza nije locirana samo u Europi, no istaknuo je da misli kako euro ne bi trebao dalje slabiti.

Bosanskohercegovački ekonomski stručnjak Nikola Grabovac smatra da su krediti građana i firmi BiH u švicarskim francima nezakoniti, te da vlasti u BiH moraju donijeti zakonsku odluku kojom se izvan snage stvaljaju svi ugovori o vezivanju uz švicarski franak.

Grabovac pojašnjava kako bi samo na taj način vlasti u BiH zaštitile građane od komercijalnih banaka.

Nijedan građanin BiH koji je digao kredit u švicarskim francima nije dobio kredit u ovoj valuti, već u KM, što je protivno svim propisima“, ističe Grabovac.

Pravne i fizičke osobe u BiH podigle su ukupno 344 miliona eura kredita izraženih u švicarskim francima, od čega u Federaciji BiH 206 miliona eura, a u Republici Srpskoj 137 miliona eura.

U RS je od ukupne vrijednosti kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima 134 miliona eura plasirala Hypo Alpe Adria banka, a nešto više od 2,5 miliona eura ostale banke.

U FBiH 142 miliona eura su krediti odobreni stanovništvu i odnose se na 4.879 kreditnih linija, a krediti odobreni pravnim licima iznose 64,8 miliona eura i odnose se na 62 kreditne linije.  U ukupnom kreditnom portfelju bankarskog sistema u Federaciji, krediti sa valutnom klauzulom u švicarskim francima sudjeluju sa oko 3,3 posto.

U ukupnom kreditnom portfelju bankarskog sistema u RS-u, krediti vezani za švicarski franak sudjeluju sa oko 7,09 posto, rečeno je u Agenciji za bankarstvo RS-a.

Kada je riječ o mogućnostima ublažavanja tereta otplate kredita vezanih za franak u BiH, u Agenciji za bankarstvo FBiH smatraju da bi na rješavanju ovog pitanja trebale poraditi izvršne vlasti u BiH i banke koje su odobravale ove kredite.

Iz Agencije navode da banke moraju imati u vidu činjenicu da se značajnim rastom kursa švicarskog franka, i po tom osnovu rasta kreditnih obaveza njihovih komitenata, ugrožava kreditna sposobnost tih komitenata, povećava kreditni rizik, te smanjuje stepen naplativost tih kredita, što sigurno nije u interesu banaka.

“To ima posljedice i za samu banku, kroz veće troškove za rezerve za kreditne gubitke i izgubljeno povjerenje njihovih komitenata. Banke bi trebale da u suradnji sa urednim komitentima zajednički traže rješenje kako bi komitenti mogli da nastave da uredno servisiraju svoje obaveze”, ističu iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Iz Agencije objašnjavaju da presudan utjecaj na kurs švicarskog franka imaju kretanja na svjetskim deviznim tržištima, te podsjećaju da je ova valuta i prije 2008. godine oscilirala u odnosu na euro, mada promjene nisu bile tako izražene.

Neprestani rast

Zbijanjem svjetske finansijske i ekonomske krize, kurs švicarca počeo je značajno oscilirati, prije svega rasti u odnosu na euro i to zbog njegove tradicionalne uloge svjetske rezervne valute.

Građani koji su posljednjih godina uzima li kredite vezane za švicarski franak, zbog tadašnjeg kursa, imali su kamatu skoro upola manju od onih koji su se opredijelili za kredite u eurima ili KM. Međutim, posljednjih mjeseci kurs  franka neprestano raste i u posljednjih šest mjeseci skočio je za više od 25 posto, te neko ko je imao ratu za kredit u iznosu od 102 eura, sada plaća 179 eura.

Izvor: Agencije