Bankari: Franak nije ugrozio Srbiju
Učešće kredita indeksiranih u švajcarskim francima u Srbiji ne predstavlja veliki rizik za finansijsku stabilnost ove zemlje, iako pojedinci imaju problema u otplati, ocijenila je Narodna banka Srbije (NBS).
“Učešće kredita indeksiranih u švajcarskim francima u ukupnom broju kredita odobrenih u Srbiji iznosi 8,4 odsto. Kod privrede je to učešće 2,3 odsto, a kod stanovništva 19,6 procenata i manje je nego u Hrvatskoj ili Mađarskoj”, kazao je viceguvrener NBS Bojan Marković, nakon predstavljanja Izvještaja o inflaciji za august 2011.
Prema podacima NBS-a, zaduženost u švajcarskoj valuti u odnosu na ukupni iznos kredita u Hrvatskoj iznosi 14 posto, a u Mađarskoj blizu 37 procenata.
Zaštita potrošača
Ukupna zaduženost u švajcarskim francima po glavi stanovnika u Srbiji je 222 franka, u Hrvatskoj 1.208, a u Mađarskoj 2.581 franak.
Viceguverner NBS-a je ocijenio da bi Zakon o zaštiti potrošača finansijskih usluga, koji će se početi primjenjivati od decembra, “trebalo da pomogne onima koji su se zadužili u švajcarskim francima, jer će bankarske marže biti vraćene na nivo dogovoren u inicijalnim ugovorima, a kamatne stope u slučaju švajcarske valute su prilično niske”.
On je istakao i da bi država trebala da se pridržava načela ravnopravnosti u tržišnoj utakmici, što znači da svi koji uzimaju kredite bez obzira na valutu trebaju imati jednak tretman.
Marković smatra da nije dobro da država ili banke subvencioniraju samo one koji su se zaduživali u švajcarskoj valuti i navodi da svi koji uzimaju kredite u devizama trebaju biti spremni da preuzmu i devizni rizik tih zajmova.
Kako je naveo, ukoliko bi se omogućile bankovne subvencije, to bi značilo povećanje marži za one koji su uzimali kredite u dinarima ili eurima.
Marković smatra da građani zaduženi u švajcarskim francima trebaju sačekati primjenu Zakona o zaštiti potrošača finansijskih usluga, ali i da u pojedinačnom razgovoru sa bankama nađu rješenje za lakšu otplatu tih kredita.
Različite mogućnosti
Nešto ranije je guverner NBS-a Dejan Šoškić poručio da postoje različite mogućnosti za olakšavanje tereta građanima koji su uzeli kredite u švajcarskim francima. Prema njegovim riječima, “rešenje koje ide u pravcu toga da država treba da interveniše trebalo bi vrlo oprezno analizirati, imajući u vidu da nemamo budžetskih sredstava za tu vrstu subvencije”.
“U okviru razgovora koji građani mogu imati sa bankama potpuno je legitimno postaviti pitanje da li je moguće da se u određenom vremenskom periodu mesečne rate fiksiraju, a da se nakon isteka tog roka, dizajnira plan otplate na način da dužnici mogu redovno da izmiruju obaveze, uz eventualno produžavanje tog roka”, naveo je guverner.
Kao mogućnost ostaje i konverzija kredita u neku drugu valutu, dodao je Šoškić.
Šoškić je naglasio da ne postoje “magična rešenja” za probleme građana i da se i ponuđena rješenja u drugim zemljama svode na različiti dizajn plana otplate kredita.
“U Mađarskoj su odlučili da se obračunski kurs švajcarskog franka fiksira na određeno vreme i da se sve kursne razlike koje mogu nastati u narednom periodu tretiraju kao posebni ili novi dug koji će se otplaćivati na kraju otplate glavnog duga, ali neće biti oprosta duga”, objasnio je on.
“Takođe, čujemo ideje iz regiona da možda banke te kursne razlike kamatno ne opterete, odnosno da budu beskamatne, ali ne treba izgubiti iz vida da će banke ukoliko tu ne zaračunaju kamate, sigurno da ih zaračunaju u svim drugim kreditima da bi nadoknadile taj gubitak koje su eventualno napravile na toj vrsti posla”, precizirao je Šoškić.
On je naveo da u Srbiji ima između 25.000 i 30.000 kredita u švajcarskim francima, a njihov iznos je oko milion eura, što je na nivou bankarskog sistema manje učešće nego u nekim drugim zemljama.
“Verujem da je u kontaktu sa bankama moguće da svaki klijent nađe odgovarajuće rešenje. Već iz nedavno obavljenih razgovora sa bankama razumeli smo da su shvatile da treba da se odreknu svih dodatnih troškova u procesu redizajniranja plana otplate kredita, da građanima ne zaračunavaju troškove i provizije kada dolaze do novog rešenja”, istakao je Šoškić.
Rizik promjene kursa
Osim smanjene sposobnosti građana da otplaćuju kredite, drugi rizik proističe iz toga da se u Srbiji nekretnine najčešće procjenjuju u eurima, i da one zbog promjene odnosa između eura i franka mogu potencijalno postati nedovoljne da bi se namirili potencijalni gubici po osnovu nekih uzetih kredita, naveo je Šoškić.
Guverner je podsjetio da je centralna banka i ranije građane upozoravala da budu vrlo oprezni kad uzimaju kredite u švajcarskim francima jer, iako su inicijalno kamatne stope bile niže nego u eurima ili drugim valutama, sa sobom su nosile rizik promjene deviznog kursa.
“To je nažalost ono što se i desilo – švajcarski franak je značajno ojačao, i to je posledica neobičnog sticaja okolnosti na međunarodnim finansijskim tržištima da su u isto vreme i evro i dolar postali manje atraktivni kao rezervne valute u globalnim razmerama, te su investitori potražili alternativu”, objasnio je.
Izvor: Aljazeera i agencije