Predloženo novo vijeće za stabilizaciju eura
Novo vijeće eurozone, koje su predložile evropske privredne velesile Njemačka i Francuska, trebalo bi stabilizirati euro, tvrde lideri tih država.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy 16. avgusta održali su krizni sastanak u Parizu na kojem su razmatrali mjere za stabilizaciju eurozone, koju ozbiljno potresa dužnička kriza. Predložili su osnivanje novog vijeća eurozone, kojim bi predsjedavao predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy.
Konsolidiranje finansija
Vijeće eurozone sastajalo bi se najmanje dvaput godišnje, a po potrebi bi bili sazivani i krizni sastanci. Uloga vijeća bila bi upravljanje zajedničkom privrednom politikom eurozone. Njemačka i Francuska zabrinute su zbog pada povjerenja u zajedničku valutu na međunarodnim tržištima, zbog čega eurozoni prijeti recesija s dvostrukim dnom.
“Ovim putem želimo kazati da smo apsolutno predani odbrani eura”, izjavio je Sarkozy na konferenciji za novinare.
Francuska i Njemačka će od svih 17 članica eurozone tražiti da prihvate obavezu balansiranja javnih finansija do juna 2012. godine. U septembru 2011. ove dvije države predložit će uvođenje poreza na finansijske transakcije, rekao je Sarkozy.
Merkel i Sarkozy složili su se da daljnje konsolidiranje finansijske politike izdavanjem obveznica eurozone nije dobra ideja jer ne može riješiti trenutne fiskalne probleme u eurozoni.
Krizni sastanak sazvan je nakon sedmice velikih preokreta na svjetskim berzama, koje su uglavnom rezultat evropske dužničke krize širom i brige investitora da evropski političari ne čine dovoljno da izvedu svoje države iz krize.
Istovremeno, novi podaci pokazali su da su privrede Njemačke i Francuske znatno posrnule čak i prije nego što su skori finansijski nemiri zahvatili svjetske berze.
Bruto domaći proizvod u 17 zemalja u kojima se koristi euro pao je na nivo od 0,2 posto u drugoj četvrtini ove godine, nakon što je privreda u Francuskoj i Njemačkoj skoro sasvim stagnirala, prema navodima Eurostata, ureda za statistiku Evropske Unije.
A prema navodima Financial Timesa, njemački privredni rast usporen je u drugom tromjesečju ove godine do te razine da je gotovo u zastoju. Usporavanje rasta ove evropske privredne velesile posljedica je jačanja strahova o globalnom usporavanju, navodi list.
Problemi u Njemačkoj
Njemački bruto domaći proizvod, piše list, porastao je za samo 0,1 posto od marta do juna u odnosu na prethodno tromjesečje, dok su za prvi kvartal revidirani podaci koji sada pokazuju rast od 1,3 posto, u usporedbi s prvotnih 1,5 posto.
Revizija je pokazala kako je njemačka ekonomska aktivnost u drugom tromjesečju ostala ispod one od prije dosezanja kulminacije krize 2008. godine.
Usporena privredna aktivnost je dodatna komplikacija u vrijeme evropske dužničke krize, jer vladama stvara još teže uvjete za smanjivanje duga. Zbog usporenog privrednog rasta, Njemačka i Francuska teže će se odlučivati za eventualno kreditiranje država sa još slabijom privredom. Također, bit će sve manje tržišta za izvoz robe iz zemalja u recesiji poput Grčke.
Izvor: Agencije