Otkrivena drevna galaksija nalik Mliječnom putu

Galaksija pod oznakom ‘J0107a’ posmatrana je onakva kakva je bila prije 11,1 milijardi godina, kada je svemir imao oko petinu današnje starosti.

Naučnici su koristili podatke sa teleskopa ALMA u Čileu i NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb (NASA / ALMA / ESO / NAOJ / NRAO / Huang et al / Handout via Reuters)

Nacionalna astronomska opservatorija Japana objavila je istraživanje u kojem je potvrdila otkriće o galaksiji iz ranog perioda svemira koja podsjeća na Mliječni put po spiralnoj strukturi i centralnoj zvjezdanoj traci, ali je najmanje deset puta masivnija, sa intenzivnijom formacijom zvijezda.

Galaksija pod oznakom “J0107a” posmatrana je onakva kakva je bila prije 11,1 milijardi godina, kada je svemir imao oko petinu današnje starosti, prenio je Reuters.

Naučnici su koristili podatke sa teleskopa ALMA u Čileu i NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb. Utvrđeno je da ukupna masa galaksije, uključujući zvijezde i gas, premašuje masu Mliječnog puta najmanje deset puta, dok se nove zvijezde formiraju brzinom čak 300 puta većom od one u našoj galaksiji. Ipak, “J0107a” je kompaktnija od Mliječnog puta.

“Riječ je o ‘monstruoznoj’ galaksiji s visokom stopom rađanja zvijezda i obiljem gasa – mnogo više nego što imaju današnje galaksije”, rekao je Suo Huang, astronom opservatorije i glavni autor studije objavljene u časopisu Nature.

Koautor studije Toshiki Saito sa Univerziteta Shizouka rekao je da to otkriće otvara važno pitanje, a to je kako je tako masivna galaksija mogla da nastane u tako ranom svemiru.

Slična stopa formiranja zvijezda

Dok slična stopa formiranja zvijezda postoji kod nekoliko savremenih galaksija, gotovo sve su rezultat galaktičkih sudara, što kod “J0107a” nije slučaj. U prvim milijardama godina nakon Velikog praska, galaksije su bile turbulentne i bogate gasom, što je pogodovalo naglim formacijama zvijezda, prenosi Tanjug.

Iako su spiralne galaksije danas česte, prije 11 milijardi godina takvi oblici bili su rijetkost. Struktura u galaksiji “J0107a” duga je oko 50.000 svjetlosnih godina.

Dvije trećine današnjih spiralnih galaksija ima sličnu strukturu, koja igra ključnu ulogu u dovlačenju gasa iz spiralnih krakova ka centru, gdje se formiraju molekularni oblaci i nove zvijezde. Istraživači ističu da teleskop James Webb intenzivno proučava rani izgled masivnih galaksija, ali da je njihova unutrašnja dinamika još enigma.

Izvor: Agencije

Reklama