Evropska komisija želi pojednostaviti klimatske propise
Komisija kaže da je cilj smanjiti za najmanje 25 posto administrativni teret, a malim i srednjim poduzećima za najmanje 35 posto do kraja mandata.
Evropska komisija predložila je niz promjena u nekoliko zakona koji se odnose na zaštitu klime, kako bi oslobodila kompanije od prevelikog administrativnog tereta koji im smanjuje konkurentnost, javlja Hina.
Neki od tih zakona usvojeni su prošle godine, a dio njih još se nije ni počeo provoditi. Komisija je zbog toga suočena s kritikama i optužbama da odustaje od Zelenog plana, koji je bio ključna politika u prvom mandatu predsjednice Ursule von der Leyen.
Nastavite čitati
list of 3 items- list 1 of 3Rubio ne ide na sastanak G20 u Južnoafričku Republiku
- list 2 of 3Stručnjaci za klimu proglasili cilj od dva stepena mrtvim
- list 3 of 3Gotovo svih 200 zemalja iz Pariskog sporazuma propustilo klimatske ciljeve
U Komisiji ističu da ostaju pri ciljevima zacrtanim u Zelenom planu, ali da je potrebno pomoći poduzećima da se lakše nose s konkurencijom.
“Naša predanost zelenoj i digitalnoj tranziciji i dalje je nepokolebljiva, ali moramo priznati da to ima i svoju cijenu jer je povećalo administrativno opterećenje za ljude i kompanije“, rekao je povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.
Uštede smanjenjem obaveza
Komisija kaže da je cilj smanjiti za najmanje 25 posto administrativni teret, a malim i srednjim poduzećima za najmanje 35 posto do kraja mandata.
Komisija navodi da će paket, ako se usvoji i provede, u predstavljenom obliku donijeti uštede smanjenjem administrativnih obaveza od gotovo 6,3 milijarde eura godišnje prema konzervativnim procjenama te mobilizirati dodatne javne i privatne investicije u visini od 50 milijardi eura.
Prvi tzv. omnibus zakonski paket odnosi se na direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koja se djelomično počela provoditi u januaru 2023. i koja zahtijeva od svih velikih firmi da objavljuju redovne izvještaje o svojim aktivnostima koje utječu na okoliš i društvo.
Ta direktiva nameće obavezu izvještavanja svim kompanijama koje imaju više od 250 zaposlenih i koje imaju godišnji promet 40 najmanje miliona eura. Sada se predlaže da se te obaveze oslobode sve firme koje imaju manje od hiljadu zaposlenika i čiji godišnji promet ne prelazi 450 miliona eura. Komisija navodi da će, prema novom prijedlogu, 80 posto kompanija biti oslobođeno od obaveze izvještavanja.
Predviđena zaštitna mjera
Prijedlog predviđa i zaštitnu mjeru kako bi se spriječilo da velike kompanije izbjegavaju obaveze izvještavanja tako da ih prenesu na mala i srednja poduzeća.
Što se tiče direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), koja se još ne primjenjuje u potpunosti, Komisija predlaže da se zahtjevi za velike kompanije odgode do 2028. godine.
Komisija predlaže i pojednostavljenje pravila iz mehanizma za karbonsku prilagodbu na granicama (CBAM), koji predviđa obavezu uvoznika da prijavi emisije stakleničkih plinova ugrađene u proizvod koji uvoze. Cilj tog mehanizma je da cijena proizvoda koji se uvoze uključuju trošak njihovog karbonskog otiska.
Povjerenik Dombrovskis je rekao da Komisija želi izuzeti 90 posto uvoznika, odnosno oko 182.000 firmi, od obaveze izvještavanja, koju donosi mehanizam za karbonsku prilagodbu na granicama.
Novi prijedlog trebao bi “donijeti oko 1,12 milijardi eura uštede, dok će i dalje pokrivati 99 posto emisija“, rekao je povjerenik Dombrovskis.