Zašto SAD i Velika Britanija nisu potpisali globalni pakt o AI-ju

SAD i Velika Britanija odbili su potpisati Deklaraciju Akcionog samita o vještačkoj inteligenciji (AI), kojom se poziva na politiku koja “osigurava da vještačka inteligencija bude otvorena, uključiva, transparentna, etična, sigurna i pouzdana”.

Samit u Parizu, održan početkom sedmice, okupio je predstavnike iz više od 100 zemalja kako bi raspravljali o tome kako postići konsenzus o usmjeravanju razvoja vještačke inteligencije.

“Još smo u ranim danima i već vjerujem da će vještačka inteligencija biti najdublja promjena u našim životima”, rekao je na Samitu izvršni direktor Googlea Sundar Pichai.

Sastanak, koji je održan usred trostrane utrke za dominaciju u vještačkoj inteligenciji, otkrio je podjele u prioritetima nekih zemalja.

Dok Evropa nastoji regulirati i investirati, Kina je fokusirana na proširenje pristupa putem tehnoloških divova koje podržava, a SAD se zalaže za pristup „bez ruku“ u smislu regulacije.

Evo šta treba znati o Samitu i AI utrci.

O čemu se razgovaralo na Samitu o AI-ju?

Neki čelnici na Samitu su naglasili potrebu za stvaranjem raznolikog i uključivog “ekosistema” vještačke inteligencije koji se temelji na ljudskim pravima, koji je etički, siguran i vrijedan povjerenja. Drugi su izrazili zabrinutost da bi pretjerana regulacija industrije mogla ugušiti inovacije i razvoj tehnologije.

Na Samitu je, također, naglašena važnost premoštavanja digitalnih jazova i podrške zemljama u razvoju u razvoju vještačke inteligencije kako bi se smanjile nejednakosti i osigurao širi pristup prednostima AI-ja.

Prvog dana, francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bio domaćin Samita s indijskim premijerom Narendrom Modijem, nazvao je Samit “pozivom na buđenje evropske strategije”, budući da je kontinent zaostao u utrci u razvoju AI-ja.

Nakon govora i sastanaka globalnih čelnika, dvodnevni Samit zaključen je deklaracijom u kojoj su navedena temeljna pravila za razvoj vještačke inteligencije, kojih će se zemlje pridržavati.

Šta piše u deklaraciji?

Od zemalja koje su učestvovale zatraženo je da potpišu neobvezujuću deklaraciju pod nazivom “Obećanje o pouzdanoj vještačkoj inteligenciji u svijetu rada”.

U Deklaraciji je navedeno šest glavnih prioriteta:

• Promocija dostupnosti vještačke inteligencije za smanjenje digitalnih podjela
• Osigurati da vještačka inteligencija bude otvorena, uključiva, transparentna, etična, sigurna i pouzdana, uzimajući u obzir međunarodne okvire za sve
• Omogućiti napredovanje inovacija AI-ja stvaranjem uslova za njihov razvoj i izbjegavanjem koncentracije tržišta koja pokreće industrijski oporavak i razvoj
• Promocija primjene vještačke inteligencije koja pozitivno oblikuje budućnost rada i tržišta rada te pruža priliku za održiv rast
• Učiniti vještačku inteligenciju održivom za ljude i planetu
• Jačanje međunarodne saradnje za promociju koordinacije u međunarodnom upravljanju

Ko je potpisao Deklaraciju, a ko nije?

Šezdeset zemalja potpisalo je deklaraciju, uključujući Kanadu, Kinu, Francusku i Indiju.

Međutim, SAD i Velika Britanija nisu.

Zašto se SAD i Velika Britanija protive zaključcima?

SAD nije dao službeno objašnjenje za nepotpisivanje Deklaracije.

Međutim, u govoru na Samitu američki potpredsjednik J. D. Vance naglasio je zabrinutost administracije zbog pretjerane regulative koja guši inovacije u sektoru vještačke inteligencije.

Upozorio je da bi strogi zakoni mogli “ubiti transformativnu industriju” i kritizirao evropske regulatorne okvire zbog nametanja “obimnih propisa” i stvaranja “beskonačnih troškova usklađivanja sa zakonima” za kompanije.

Vance je, također, izrazio zabrinutost da bi određeni napori moderiranja sadržaja mogli dovesti do “autoritarne cenzure”.

Što se tiče Velike Britanije, glasnogovornik premijera Keira Starmera rekao je: “Smatramo da Deklaracija nije pružila dovoljno praktične jasnoće o globalnom upravljanju i [nije] dovoljno odgovorila na teža pitanja u vezi s nacionalnom sigurnošću i izazovom koji AI predstavlja za nju.

Sigurnost ostaje vitalni dio budućnosti vještačke inteligencije i radujemo se nastavku rasprava u ovom području.”

Ko pobjeđuje u AI utrci?

Čini se da SAD ima čvrstu kontrolu nad dominacijom u tehnologiji vještačke inteligencije, ali je posljednjih sedmica Kina napravila veliki udar iznenađujućim globalnim lansiranjem DeepSeeka, AI chatbota sličnog američkom ChatGPT-u. Njegovi programeri kažu da je razvijen za „djelić cijene“. Neke su zemlje blokirale pristup DeepSeeku, navodeći zabrinutost zbog sigurnosti i načina na koji će sistem postupati s ličnim podacima korisnika.

Toby Walsh, glavni naučnik na Institutu za vještačku inteligenciju na Univerzitetu New South Wales u Sydneyju, rekao je da je trenutno riječ o utrci između dvije zemlje, SAD-a i Kine, ali je dodao da “utrka nije gotova”.

“Uvijek postoji mogućnost da će kornjača sustići zeca, a to smo sigurno vidjeli s Kinom. Kina je definitivno stigla korak”, rekao je za Al Jazeeru.

Međutim, Adrian Monck, bivši direktor Svjetskog ekonomskog foruma koji se specijalizirao za vještačku inteligenciju i tehnologiju, rekao je: “Vrlo je važno da na ovo ne gledamo kao na pitanje SAD-a i Kine, već kao na globalno pitanje koje treba i druge zemlje, koje trebaju preuzeti vodstvo“.

Šta je SAD postigao u vještačkoj inteligenciji?

Kad je pokrenuo ChatGPT 30. novembra 2022, OpenAI se odmah postavio na čelo utrke.

ChatGPT je postao najbrže rastuća potrošačka aplikacija na svijetu dva mjeseca nakon lansiranja, do januara privlačeći više od 100 miliona korisnika.

Drugi konkurenti su potom požurili ući u utrku, poput Googleovog Geminija i Groka milijardera Elona Muska.

Američki predsjednik Donald Trump je od početka svog drugog mandata 20. januara jasno dao do znanja da daje punu podršku razvoju vještačke inteligencije u SAD-u.

Prošlog mjeseca najavio je ulaganje 500 milijardi dolara u privatni sektor za finansiranje infrastrukture za vještačku inteligenciju, s ciljem nadmašivanja rivala u razvoju te tehnologije.

Nazvavši to „daleko“ najvećim infrastrukturnim projektom vještačke inteligencije u historiji, Trump je rekao da će zajednički pothvat koji uključuje OpenAI, Softbank i Oracle pod nazivom Stargate izgraditi podatkovne centre i otvoriti više od 100.000 radnih mjesta u SAD-u.

Međutim, otvorio se sukob između dvojice suosnivača OpenAI-ja – izvršnog direktora Sama Altmana i Muska.

Njih dvoje vode pravni proces, a Musk je kritizirao Stargate, sugerirajući da uključeni investitori nemaju dovoljno sredstava za projekt.

“Oni zapravo nemaju novca… Ja imam,” napisao je Musk ovog mjeseca na svojoj platformi X.

U ponedjeljak je konzorcij predvođen Muskom objavio da je ponudio 97,4 milijarde dolara za kupovinu neprofitne organizacije koja kontrolira OpenAI.

Altman je odmah objavio na X-u: “Ne, hvala, ali mi ćemo kupiti Twitter (sadašnji X) za 9,74 milijarde dolara, ako želite“.

“Ne postoji ništa što sprečava milijardere da budu sitničavi”, poručio je Walsh.

Šta je postigla Kina?

U martu 2023. kineski tehnološki div Baidu predstavio je svoj odgovor na ChatGPT, platformu nazvanu Ernie Bot, koja je ranije zaostajala kako se AI utrka zahuktavala.

No, krajem januara, kineski startup DeepSeek izazvao je šok u globalnom tehnološkom sektoru lansiranjem svog modela AI chatbota, čije se sposobnosti mogu mjeriti s kreacijama Googlea i OpenAI-ja.

Tvorac DeepSeek-R1-a kaže da je model razvijen korištenjem manje naprednih i manjih računarskih čipova u odnosu na one koje koriste američki tehnološki divovi.

Razvojni tim modela rekao je da je potrošio manje od šest miliona dolara za testiranje modela – što je djelić budžeta od više milijardi dolara koje koriste američki tehnološki divovi.

Jody Westby, izvršna direktorica Global Cyber ​​Riska, tehnološke i savjetodavne kompanije koja pruža usluge cyber sigurnosti, rekla je da su pristupi razvoju AI sistema od strane OpenAI-ja i DeepSeeka veoma različiti.

“SAD je imao ogromna ulaganja u vještačku inteligenciju, ali je također oko nje postavio kontrolu izvoza za kritična područja… [i] kontrolu nad resursima za njen razvoj,” rekla je za Al Jazeeru.

Može li Evropa uhvatiti korak?

Westby je rekla da je dio cilja Samita stvaranje lakšeg i manje kompliciranog poslovnog okruženja u Evropi za razvoj vještačke inteligencije.

“Ipak, mislim da će to biti veoma teško postići”, rekla je. “Mislim da će se mnogo pričati, a veoma malo hodati jer je Evropska unija već donijela najobimniji, široki, sveobuhvatni zakon o korištenju i razvoju vještačke inteligencije u bilo kojem području na svijetu.”

Westby je dodala da će biti teško “raspetljati” Zakon EU-a o vještačkoj inteligenciji jer je na nekim mjestima već stupio na snagu.

Monck tvrdi da se slaže s Macronovom uvodnom izjavom na Samitu.

“To je poziv na uzbunu jer je riječ o ekonomskom rastu”, rekao je. “Ako ne vidimo da se ekonomski rast širi izvan SAD-a na ostatak svijeta, tada ćemo imati nekoliko veoma tegobnih godina.”