Zaboravljen, ali nije nestao: I nakon pet godina COVID-19 odnosi žrtve
Gotovo 777 miliona slučajeva zaraze korona virusom i više od sedam miliona smrtnih slučajeva službeno je evidentirano od prve infekcije u decembru 2019. godine.
Pet godina otkako je COVID-19 iz temelja izmijenio naše živote, zaraza podvarijantama toga virusa i dalje traje te od njegovih posljedica i danas u cijelom svijetu umiru mnogi pacijenti, premda na daleko nižem nivou nego na vrhuncu pandemije.
Gotovo 777 miliona slučajeva zaraze korona virusom i više od sedam miliona smrtnih slučajeva službeno je evidentirano od prve infekcije u decembru 2019, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ipak, vjeruje se da je pravo stanje daleko lošije, a brojevi daleko veći, piše agencija AFP.
Nastavite čitati
list of 4 itemsPandemija COVID-19 duboko utjecala na globalnu ekonomiju
Kina tvrdi da je podijelila najviše podataka o COVID-u; WHO traži veći pristup
Neslaganje američkih obavještajaca o porijeklu korona virusa
Pandemija je istovremeno osakatila zdravstvene sisteme, srušila ekonomije i poslala stanovništvo mnogih zemalja u karantine.
U drugoj polovini 2022. stopa zaraze i smrtnosti pala je zbog porasta imuniteta koji je nastao bilo od vakcinisanja ili od preboljele infekcije. Virus je u međuvremenu postao i manje opasan. Zbog toga je u maju 2023. WHO proglasio hitnu fazu pandemije završenom.
Čini se da je od tada virus postepeno postao endemičan, smatraju stručnjaci, te dodaju da se povremeno ponovno pojavljuje sa simptomima sličnim gripi, premda je manje sezonski. Istodobno se priča o korona virusu postupno povukla i iz javnih rasprava i medija.
“Svijet želi zaboraviti ovaj patogen koji je još među nama. Mislim da ljudi žele ostaviti COVID u prošlosti kao da je to završena priča i u mnogim se aspektima pretvarati da se pandemija nije nikada ni dogodila upravo zato jer je bila tako traumatična”, rekla je Maria Van Kerkhove, direktorica Odjela WHO-a za pripravnost na pandemiju.
Prema podacima WHO-a, od oktobra do novembra prošle godine evidentirano je više od 3.000 umrlih od posljedica COVID-19 u 27 zemalja.
Razne varijante
Otkako se u novembru 2021. pojavila varijanta omikron, razne njene podvarijante izmjenjuju se jedna za drugom kao dominantan soj u cijelome svijetu.
Trenutno je u svijetu najčešća omikron varijanta KP.3.1.1.
Rekombinantna varijanta virusa SARS-CoV-2, takozvana XEC podvarijanta nastala kombinacijom dviju prethodnih podvarijanti omikrona jedina je čije širenje trenutno prati WHO, premda agencija Ujedinjenih naroda njezin globalni zdravstveni rizik ocjenjuje niskim.
Nijedna od uzastopnih podvarijanti omikrona nije bila značajno teža od ostalih, premda neki stručnjaci upozoravaju kako nije isključeno da bi budući sojevi mogli biti prenosiviji ili smrtonosniji.
Vakcine i liječenje
Vakcine protiv korona virusa razvijene su u rekordnom roku i pokazale su se moćnim oružjem. Dosad je u svijetu upotrijebljeno više od 13,6 milijarda doza, no s obzirom na to da su bogate zemlje kupile velik dio ranih doza vakcina, došlo je do nejednake distribucije u svijetu.
U nekim se zemljama i dalje preporučuju dodatne booster vakcine ažurirane za podvarijantu JN.1 omikron, posebno za rizične grupe u koje spadaju starije osobe.
No, podaci WHO-a pokazuju da većina ljudi, uključujući i spomenutu stariju populaciju nije obavila revakcinaciju, a čak je i među zdravstvenim radnicima stopa uzimanja booster doze u 2024. iznosila manje od jedan posto.
Dugi COVID
Milione ljudi u svijetu pogodio je dugotrajni COVID, o kojemu se i dalje malo zna. Traje mjesecima nakon prve infekcije. Uobičajeni su mu simptomi umor, moždana magla i otežano disanje.
Prema prošlomjesečnim podacima WHO-a, dugi COVID razvije se kod gotovo šest posto ljudi zaraženih korona virusom.
“Takvo stanje i dalje predstavlja znatno opterećenje za zdravstvene sisteme”, stoji u objavi organizacije.
Mnogo toga o dugom COVID-u ostaje nepoznato. Nema ni testova, ni odgovarajućeg načina liječenja. Čini se da izglede za razvoj dugotrajnog oblika te bolesti povećavaju višestruke infekcije korona virusom.
Prijete li nam u budućnosti slične pandemije?
Naučnici upozoravaju da će nas prije ili kasnije pogoditi još jedna pandemija te svijet pozivaju da izvuče pouke i da se pripremi za predstojeću.
Odnedavno je pažnja naučnog svijeta usmjerena na virus ptičije gripe (H5N1), posebno nakon što su Sjedinjene Američke Države u ponedjeljak izvijestile o prvoj ljudskoj smrti od posljedica tog virusa.
Od kraja 2021. države članice WHO-a pregovaraju o prvom svjetskom sporazumu o prevenciji, pripravnosti i odgovoru na pandemiju, ali dogovora još nema.
Pandemiju COVID-a obilježio je golem porast skepticizma i dezinformacija o vakcinama.
Stručnjaci upozoravaju i na to da će skeptik prema vakcinama i teoretičar zavjere Robert F. Kennedy Jr., kojeg je izabrani američki predsjednik Donald Trump imenovao za ministra zdravstva, biti zadužen za američki odgovor na moguću buduću pandemiju u iduće četiri godine.