Asteroid koji je zapečatio sudbinu dinosaura stigao izvan Jupiterove orbite
Analiza naučnika bila je fokusirana na izotope rutenija pronađene u sedimentnim slojevima s granice perioda krede i paleogena, uspoređujući ih s uzorcima iz meteorita i izvora sa Zemlje.
Bila je to prekretnica u historiji života na Zemlji kada je prije 66 miliona godina asteroid promjera 10 do 15 kilometara svom silinom udario u meksički poluotok Yucatan i izazvao globalnu kataklizmu koja je uništila oko tri četvrtine vrsta na planeti i okončala razdoblje dinosaura, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.
Udar je raspršio asteroid i njegove ostatke po cijelom svijetu koji se još uvijek nalaze u globalnom sloju gline deponiranom nakon tog sudbonosnog dana.
Nastavite čitati
list of 3 itemsVeliki asteroid će proći blizu Zemlje, ali 2029. godine – NASA tvrdi da je spremna
Rijedak meteorit koji je pao blizu Berlina star 4,5 milijarde godina
Nova analiza ostataka asteroida razriješila je dugovječnu raspravu o njegovoj prirodi i sada se zna – krivac za nestanak dinosaura je tip asteroida koji je došao s vanjske strane orbite Jupitera, iz vanjskog Sunčevog sistema.
Sastav krhotina ukazuje da se radi o karbonatnom asteroidu tipa C, nazvanom tako po velikoj koncentraciji ugljika. Studija isključuje mogućnost da se radi o kometu te da je sloj krhotina nastao uslijed vulkanizma, kako su neki pretpostavljali.
Analiza naučnika bila je fokusirana na izotope rutenija pronađene u sedimentnim slojevima s granice perioda krede i paleogena, uspoređujući ih s uzorcima iz meteorita i izvora sa Zemlje.
Njihova otkrića pokazuju da je rutenij u tim slojevima izvanzemaljskog porijekla i da odgovara sastavu ugljičnih kondrita, rijetkog tipa asteroida iz vanjskog dijela Sunčevog sistema. To otkriće isključuje mogućnost da je udarni element bio komet i potvrđuje njegovo asteroidno porijeklo.
“Projektil koji je došao s rubnog dijela Sunčevog sistema je zapečatio sudbinu dinosaura”, rekla je geohemičar Mario Fischer-Godde sa Univerziteta u Kelnu.
Rijetki metali na Zemlji
Udar s kraja krede napravio je krater Chicxulub, širine 180 kilometara i dubine od 20 kilometara. Sloj gline bogat je metalima poput iridija, rutenija, osmija, rodija, platine i paladija. Ti metali su rijetki na Zemlji, ali uobičajeni u asteroidima.
C-tip asteroidi su najčešći tipovi asteroida i među najstarijima objektima u Sunčevom sistemu, a slijede ih S-tip asteroidi i rijeđi metalni M-tip asteroidi. Njihov sastav ovisi o tome koliko daleko su se formirali od Sunca.
Asteroidi tipa C predstavljaju ostatke gradivnog materijala plinova vanjskog Sunčevog sistema i ledenih planeta, dok su S-tip asteroidi glavni gradivni blokovi planeta poput Zemlje, u unutarnjem Sunčevom sistemu.
Jupiter igra značajnu ulogu u sprječavanju objekata iz vanjskog Sunčevog sistemu da dođu do Zemlje, često ih zarobljavajući u svojoj orbiti. Međutim, Chicxulub se uspio provući, postavljajući pitanja o tome zašto je baš ovaj asteroid stigao do Zemlje s tako razornim posljedicama.
Nakon formiranja u vanjskom Sunčevom sistemu, asteroidi su vjerovatno migrirali prema unutrašnjosti i postali dio glavnog asteriodnog pojasa između Marsa i Jupitera.