Evropska unija spremna za okršaje s tehnološkim divovima
Akt o digitalnim tržištima (DMA) označava revoluciju u pravu o tržišnoj utakmici i može preobraziti način na koji se najveći svjetski igrači ponašaju na internetu.

Odlučnije i brže suzbijanje zloupotreba položaja i ovlasti najvećih svjetskih digitalnih kompanija – to obećava novi pravni arsenal Evropske unije koji u cijelosti stupa na snagu u četvrtak.
Akt o digitalnim tržištima (DMA) označava revoluciju u pravu o tržišnoj utakmici i može preobraziti način na koji se najveći svjetski igrači ponašaju na internetu.
Nastavite čitati
list of 3 itemsPobjeđuje li EU protiv velikih tehnoloških kompanija?
Šta donosi Akt o digitalnim tržištima koji je stupio na snagu u EU?
Puni utjecaj zakona neće se osjetiti odmah, ali već od četvrtka šest takozvanih “nadzornika pristupa” suočit će se sa strožijim ograničenjima: Googleova matična kompanija Alphabet, Amazon, Apple, vlasnik TikToka ByteDance, Meta i Microsoft.
Izvukavši pouke iz dugačkih pravnih postupaka kojima je, često uzalud, pokušavala stati na kraj antikonkurentskim praksama tehnoloških divova, Evropska unija je izgleda napokon dobila ovlasti da privede te kompanije redu, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
Duga lista onoga što smiju, a što ne smiju raditi
DMA donosi popis onoga što kompanije smiju i ne smiju raditi kako bi se osigurala poštena tržišna utakmica. Na primjer, korisnicima moraju omogućiti veći izbor kada biraju internet preglednik na svojim uređajima umjesto da im to bude nametnuto po defaultu.
Google, na primjer, neće smjeti favorizirati svoje vlastite platforme, kao što je Google Shopping, u rezultatima pretraživanja.
Apple mora omogućiti korisnicima uređaja iPhone da mogu skidati alternativne trgovine s aplikacijama osim njegove aplikacije App Store, kao i aplikacije za plaćanja umjesto njegovog Apple Paya.
“S obzirom na brzinu kojom se ta tržišta razvijaju i s obzirom na to koliko klasični postupci zbog povrede tržišnog natjecanja traju, bilo je neophodno imati sposobnost ranije intervencije umjesto kada već šteta nastupi”, rekao je Romain Rard, advokat u kompaniji Gide iz Brisela.
Apple se ‘izruguje’ zakonu
Šest tehnoloških divova najavilo je niz promjena otkako su u septembru postali meta Evropske komisije, što im je omogućilo vrijeme za pripremu. Ipak, po Rardu, još je prerano da bi se mogli donositi zaključci.
“Je li to minimalna usklađenost bez ikakvih pravih promjena u ponašanju i ako je to tako, koliko je daleko Komisija spremna ići u primjeni Akta o digitalnim tržištima i njegovim najvećim sankcijama?”, pita se.
Prošli petak su 34 digitalne kompanije i organizacije pozvale Komisiju da se obračuna s Appleom, tvrdeći da se planiranim promjenama kako bi se uskladio s DMA-om zapravo “izruguje” tom zakonu.
Sigurno je da novi zakon daje EU-u snažnije alate kako bi osigurao realizaciju.
Za povrede tržišne utakmice kompanije trenutno mogu dobiti kazne u iznosu do 10 posto godišnjeg globalnog prometa. To može narasti do 20 posto u slučaju da ponovno povrede pravila.
Veće ovlasti
Nova pravila oblikovala su dosadašnja iskustva EU-a. Unija je tako od 2017. izrekla kazne Googleu od gotovo osam milijardi eura, ne riješivši pritom problem zloupotreba pozicije.
Kritičari ističu da su čak i takve velike kazne običan sitniš za najveće tehnološke kompanije, s obzirom na to da Google ostvaruje profit od gotovo 20 milijardi eura po kvartalu.
Komisija je zbog toga sebi dala ovlasti razbijanja prestupnika, odnosno može ih prisiliti, ako je to potrebno, da prodaju dio svog poslovanja. Neki to porede s “atomskom bombom”, ali je pitanje – hoće li se EU usuditi to primijeniti?
“Mjesecima razgovaramo s kompanijama kako bismo jasno dali do znanja da su se pravila igre promijenila. Bilo koja kompanija za koju se utvrdi da ne poštuje pravila suočit će se sa strogim sankcijama”, rekao je Thierry Breton, evropski povjerenik za unutrašnje tržište, u izjavi za AFP.
Godina dana za odluku
Komisija će sada proučiti planove za usklađivanje s novim pravilima svake pojedine kompanije i nastaviti razgovarati s divovima i zainteresiranim trećim stranama.
DMA će omogućiti EU-u da brže djeluje jer pojednostavljuje teret dokazivanja za stotinjak stručnjaka koji su odgovorni za provedbu pravila pri Komisiji.
Na primjer, Komisija je 2010. pokrenula postupak protiv Googlea po starim pravilima, ali tek je 2017. mogla odrezati mu kaznu od 2,4 milijardi eura.
Nakon nekoliko žalbi, Brisel još čeka konačnu presudu Suda EU-a.
Prema DMA-u, Komisija ima 12 mjeseci da donese odluku nakon što otvori postupak protiv neke kompanije. Kako bi se izbjegle advokatske taktike zagušivanja, kojima oni regulatora preplavljuju stotinama stranica dokumenata, uvodi se ograničenje po kojem dokumenti smiju imati do 50 stranica.
“Ovo je važan korak koji će omogućiti napredak”, rekao je Andrea Collart, stručnjak za protumonopolske postupke u kompaniji Forward Global.
“DMA pokušava odgovoriti na konkretan način na potrebe konkurenata koji se danas ne mogu takmičiti s digitalnim divovima”, dodao je.