Dvije decenije Facebooka, veterana među društvenim mrežama
Nakon što su ga Mark Zuckerberg i njegove kolege s Harvarda pokrenuli 4. februara 2004, Facebook se prvo proširio na druge američke univerzitete, da bi se potpuno otvorio svima dvije godine kasnije.
Uprkos svom staromodnom imidžu, Facebook kao veteran društvenih mreža, koji slavi dvije decenije postojanja, nastavlja prikupljati nove korisnike od Amerike do Azije.
„Nikad neću zaboraviti dan kad sam otrčala u učionicu s računarima da se prijavim na Facebook”, kaže Jasmine Enberg, analitičarka u kompaniji za istraživanje tržišta Insider Intelligence. „Osjećala sam se kao dio ekskluzivnog kluba studenata iz svih kutaka SAD-a u kome nema ni roditelja ni učitelja”.
Nakon što su ga Mark Zuckerberg i njegove kolege s Harvarda pokrenuli 4. februara 2004. godine, Facebook se prvo proširio na druge američke univerzitete, da bi se potpuno otvorio svima 2006. godine. Društvena mreža, u to vrijeme nov koncept, brzo je osvojila većinu korisnika interneta.
Prošle godine više od tri milijarde korisnika otvorilo je Facebook barem jednom mjesečno, što je tri posto više nego godinu prije.
“Bilo je to revolucionarno”, pripovijeda Enberg. “Čak i iako Facebook danas više nije cool, teško je preuveličati utjecaj koji je imao na popularnu kulturu, politiku, naše online ponašanje, na digitalni sadržaj. Transformirao je način na koji komuniciramo.”
Misli prvenstveno na poznati feed, tok aktualnosti gdje algoritmi umjetne inteligencije daju prednost porukama i fotografijama koje generiraju angažiranost korisnika, odnosno dijeljenja i komentare.
Facebook je također uveliko pridonio fenomenu viralnog sadržaja na internetu i nastanku u potpunosti online medija poput BuzzFeeda.
Nema druge
Taj se portal s vijestima zatvorio prošle godine, dok Meta, matična kompanija Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, posluje dobro. U 2022, inače lošoj godini za tu kalifornijsku kompaniju, njena je dobit dosegla 23 milijarde dolara.
Facebook je „dio digitalnog krajolika”, objašnjava Jasmine Enberg, posebno za generaciju „milenijalaca”, rođenu u ‘80-im i ‘90-im godinama prošlog stoljeća. „A to znači da ostaje neodoljiva za oglašivače, zahvaljujući svom dosegu i performansama.”
Uspjeh Facebooka nošen je vrlo preciznim ciljanjem oglašavanja za velike korisnike.
Ovaj ekonomski model temeljen na ličnim podacima zaradio je brojne pritužbe i novčane kazne, od skandala Cambridge Analytica 2018. do otkrića jedne zviždačice 2021. koja je kompaniju optužila da stavlja profit ispred sigurnosti svojih korisnika.
Uprkos svemu, presudama i nelaskavoj tituli “zastarjele” mreže, trend nije promijenjen. Istina je da taj veteran društvenih mreža raste sporije nego prije, ali raste.
“To je kao s Twitterom. Svi kažu da će ga napustiti, a onda niko ne odlazi – jer nema alternative”, primjećuje Carolina Milanesi iz kompanije za istraživanje tržišta Creative Strategies.
U Sjedinjenim Američkim Državama korisnici ostaju zbog grupa formiranih oko zajedničkih interesa (susjedi, ljubitelji umjetnosti ili vrtlarstva, obožavatelji slavnih osoba, sportskog kluba itd.), potom zbog malih oglasa (Facebook Marketplace) ili da ostanu u kontaktu s određenim ljudima.
Prijatelji moje majke
„Koristim ga za pronalaženje potencijalnih klijenata jer znam da su prijatelji moje majke na Facebooku,” objašnjava Ruby Hammer, 18-godišnja dadilja iz Kalifornije. „Ili za kupovinu automobila“.
No za komunikaciju s prijateljima Ruby koristi Snapchat, a za objavljivanje fotografija Instagram.
„Kupovina Instagrama 2012. i prelazak sa kompjutera na mobilni uređaj bile su neke od najboljih poslovnih odluka koje je Facebook donio”, kaže Jasmine Enberg.
Od potencijalne prijetnje, Instagram je postao još jedan raj za oglašivače, a time i veliki adut kompanije Meta.
“Kompenzira pad angažmana na matičnoj mreži, Facebooku, posebno mladih ljudi. I povrh svega, kompanija je time dobila aplikaciju koja se takmiči sa Snapchatom i TikTokom, koji su izuzetno popularni među tinejdžerima”, objašnjava Enberg.
Diverzifikacija grupe omogućila je Facebooku da nastavi s inovacijama, u umjetnoj inteligenciji ili metaverzumu, snu Marka Zuckerberga, bez prevelikih promjena na Facebooku.
Velik dio rasta tog pionira među društvenim mrežama dolazi iz jugoistočne Azije, gdje je Facebookova mobilna aplikacija nekada bila glavni pristup internetu.
Danas je više od polovine korisnika Facebooka u dobi između 18 i 34 godine, navodi Datareportal, portal za obradu podataka na webu. No stvarnu aktivnost je i dalje teško izmjeriti.
„Rijetko idem na Facebook, ali ono što objavim na Instagramu automatski se pojavljuje i na Facebooku”, napominje Carolina Milanesi. „Zbog toga se sigurno računam pod aktivne korisnike… brojke možda ne odražavaju stvarnost“, oprezna je Milanesi.