Hoće li svi električni automobili biti kineski?
Dominacija u proizvodnji baterija, kontrola materijala za njihove ćelije i niska cijena rada idu u prilog kineskim proizvođačima električnih vozila.
Polako, ali sigurno, električna vozila (EV) su širom svijeta postala svakodnevnica i sastavni dio transporta, iako se to ne bi dalo zaključiti po stanju na cestama regije, gdje se, istina, mogu naći “automobili na baterije”, ali su oni više izuzetak nego pravilo.
Za većinu, sinonim za električne automobile su modeli američke kompanije Tesla, koja godinama dominira listama najprodavanijih EV-ova, ali prijestolje uveliko napadaju proizvođači ovakvih vozila iz Kine.
Pokazatelj takvog trenda je kineski proizvođač električnih vozila BYD, koji je Teslu prodajom nadmašio u zadnjem kvartalu prošle godine, iako je američki velikan ipak zadržao vodeću poziciju tokom cijele 2023.
Za većinu ljudi na Zapadu nepoznati BYD je objavio da je u posljednja tri mjeseca 2023. prodao 526.000 električnih vozila, dok je Tesla od početka oktobra do kraja decembra isporučila 484.500 EV-ova, odnosno za 20 posto više nego u istom periodu prethodne godine.
Gledajući cijelu godinu, Tesla je isporučila 1,81 miliona vozila, što je za 38 posto više nego u 2022. i generalno dobra vijest za ovu kompaniju.
BYD je prošle godine prodao “samo” 1,6 miliona električnih vozila, ali kada se uzmu u obzir i hibridni modeli, prodaja kineske kompanije je premašila tri miliona, što ga stavlja na prvo mjesto proizvođača automobila koji ne koriste klasične motore na unutrašnje gorivo.
‘Električni bum’
Ali BYD nije jedini proizvođač električnih vozila u Kini, čak naprotiv. Prema nekim procjenama, “električni bum” u Kini je doveo do toga da u toj zemlji postoji više od 300 proizvođača električnih vozila, što ukazuje da se ova azijska zemlja planira pozicionirati na prvo mjesto proizvođača automobila na baterije.
Posljednji primjer takvog trenda je vijest da je kineski proizvođač pametnih telefona Xiaomi, trenutno treći najveći proizvođač mobitela u svijetu, predstavio svoje prvo električno vozilo i odmah najavio da namjerava postati jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača automobila.
Sve ovo ukazuje da bi u narednim godinama gotovo sva električna vozila širom svijeta mogla biti kineska (čak i ako se zanemari semantika, s obzirom da većina velikih kompanija sa Zapada veliki dio svojih električnih automobila proizvodi upravo u fabrikama u Kini).
Koliki zamah imaju kineski proizvođači potvrđuju izjave izvršnog direktora Renaulta od ranije ove godine, koji je govoreći o brzom napretku kompanija iz Kine kazao da su one “za generaciju ispred nas”. “Moramo ih sustići vrlo, vrlo brzo”.
Kineska električna vozila, jeftinija od modela napravljenih u drugim zemljama, “prodiru” na tržišta u Evropi, Australiji, jugoistočnoj Aziji, a polako stižu i na sjevernoamerički kontinent.
Konkurenti se već uveliko brinu da bi kineski brendovi s vremenom mogli dominirati globalnim tržištem električnih vozila.
Izvoz u Rusiju
Kina je nadmašila Japan i postala najveći svjetski izvoznik automobila ranije ove godine, potaknuta velikom potražnjom iz Rusije, koja je pogođena sankcijama zbog rata u Ukrajini i iz koje se povukao veliki broj Zapadnih kompanija, te rastućim globalnim apetitom za EV-ima.
Kineska asocijacija putničkih vozila je objavila da je u prvih osam mjeseci prošle godine izvoz putničkih automobila iz te zemlje porastao za 72 posto, na 2,3 miliona vozila, od čega je četvrtina bila električna.
A glavno odredište kineskog izvoza automobila je Evropa, u kojoj prodaja električnih vozila iz Kine konstantno raste.
U prvoj polovini prošle godine kineske kompanije su na Stari kontinent izvezle gotovo 350.000 električnih vozila, što je više nego što su izvezle tokom cijele 2022, objavila je Kineska asocijacija putničkih vozila. U proteklih pet godina, uvoz kineskih automobila u Evropsku uniju se učetverostručio.
Prema procjenama investicijske banke UBS, do 2030. godine kineski proizvođači automobila mogli bi vidjeti kako bi se njihov udio na globalnom tržištu udvostručio sa 17 posto na 33 posto, pri čemu bi evropske kompanije pretrpjele najveći gubitak tržišnog udjela.
Analitičari specijalizirani za automobilsko tržište navode da se nekoliko kineskih proizvođača nameću kao “novi globalni prvaci”.
Razlozi za širenje
“Prekapacitiranost, usporavanje ekonomije i izuzetno konkurentno automobilsko tržište kod kuće tjeraju kineske proizvođače automobila da se okrenu inostranstvu za prodaju”, rekao je Dylan Khoo, analitičar industrije električnih vozila u ABI Researchu iz New Yorka. “U Evropi vide unosno tržište s velikom potražnjom za električnim vozilima i s malo protekcionističkih mjera.”
Kineski proizvođači plaćaju uvoznu carinu od 10 posto za slanje svojih vozila u EU, u usporedbi s 27,5 posto koju zahtijevaju Sjedinjene Američke Države, što pokazuje zašto je Evropa toliko privlačna Kinezima.
Osim niskog poreza, ono što Evropu čini privlačnom je odluka EU bloka da zabrani prodaju novih automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine.
Prema izvještaju Deloittea objavljenom krajem 2022. godine, gotovo svi kineski proizvođači automobila planiraju da se u sljedećih tri do pet godina fokusiraju na glavna evropska tržišta, poput Njemačke i Francuske.
Sedamdeset i pet posto kompanija koje je konsultantska kuća anketirala također je kazalo da namjerava ući na tržište Sjeverne Amerike.
A 88 posto ispitanika planira izvoziti uglavnom električna vozila.
Utjecaj za Zapad
Najveći kineski proizvođač električnih vozila BYD je za proteklu godinu kao cilj postavio udvostručenje prodajnih partnera u Evropi na 200, što ukazuje na posvećenost osvajanja tržišta.
Uporedo, izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse rekao je ranije prošle godine da bi, kao posljedica nadolazeće zabrane konvencionalnih vozila u Evropskoj uniji i rastuće konkurencije kineskih proizvođača automobila, veliki evropski proizvođači automobila mogli napustiti masovnu proizvodnju vozila nakon što ta zabrana stupi na snagu, zbog zabrinutosti u vezi profitabilnosti takve proizvodnje.
Električna vozila, koja će postati jedina opcija za evropske proizvođače od 2035, obično su skuplja za proizvodnju od svojih benzinskih ili dizelskih konkurenata.
Prema analitičaru Khoou iz ABI Researcha, kineski proizvođači evropskim kupcima nude EV vozila po konkurentnim cijenama i uz visoku kvalitetu u različitim cjenovnim segmentima.
A kineski automobili također postaju sve popularniji u drugim dijelovima svijeta.
U prvoj polovici 2023. prodaja kineskih automobila u Australiji, uključujući električna vozila, gotovo se udvostručila u odnosu na godinu prije, dosegnuvši tržišni udio veći od 16 posto.
Ključni adut kineskih proizvođača jeste što su njihova električnih vozila značajno jeftinija od zapadne konkurencije.
Električni automobili koji se prodaju u Kini otprilike su 40 posto jeftiniji od onih koji se prodaju u Evropi i 50 posto jeftiniji nego u SAD-u, prema istraživačkoj kompaniji Jato Dynamics.
Prosječna cijena električnog vozila u Kini iznosila je 31.829 eura (34.096 dolara) u prvoj polovini 2022, u odnosu na 55.821 eura (59.797 dolara) u Evropi i 63.864 eura (68.429 dolara) u Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je kompanija u izvještaju za 2022.
“Veliki dio kineskog uspjeha u poticanju široko rasprostranjenog prihvaćanja EV-a pripisuje se sposobnosti industrije da proizvede pristupačne modele ulaznog cjenovnog ranga za široke mase”, napisali su istraživači ove kompanije.
Kontrola tržišta baterija
Glavni faktor koji pridonosi nižoj cijeni kineskih električnih vozila je dominacija zemlje u opskrbnom lancu baterija za električna vozila.
Prema podacima južnokorejske konsultantske kompanije SNE Research, udio kineskih proizvođača na globalnom tržištu baterija za električna vozila iznosio je 60 posto 2022.
Zemlja također kontrolira proizvodnju materijala za baterije, uključujući nikal, kobalt i litij.
“Kineska konkurentska prednost u proizvodnji litij-ionskih baterijskih ćelija daje proizvođačima automobila prednost u pogledu troškova proizvodnje električnih vozila”, rekli su analitičari Moody'sa u prošlogodišnjem izvještaju.
Procjenjuje se da Kina drži više od polovine globalne opskrbe litijem, a prednost je pojačana nižim troškovima rada u toj zemlji.
Upravo je sada veliki BYD u početnoj fazi svog poslovanja proizvodio samo punjive baterije za mobitele, laptope i druge elektroničke uređaje.
Analitičari smatraju da BYD-ov uspjeh počiva upravo na izvornom poslovanju s baterijama koje spadaju među najskuplje dijelove električnih vozila, a interna proizvodnja znatno im smanjuje troškove.
Zahvaljujući nižim troškovima proizvodnje baterija, kineska kompanija znatno je snizila cijene električnih automobila na kraju prošle godine, pa joj je prodaja samo u decembru poskočila za 70 posto.
Susannah Streeter, analitičarka Hargreavesa kazala je da brzi napredak BYD-a dokazuje žestoku konkurenciju na tržištu električnih vozila, te je naglasila da će Tesla imati velikih problema da se vrati na “čelo čopora”.
Osim toga, mijenja se i percepcija potrošača da su kineski proizvođači proizvode automobile slabije kvalitete.
Primjera radi, MG, bivši britanski proizvođač automobila kojeg sada kontrolira kineski SAIC, zabilježio je rekordnu prodaju u Ujedinjenom Kraljevstvu u prvom kvartalu prošle godine.
Čini se da glavni izazov za kineske proizvođače ne predstavlja konkurencija, već geopolitičke napetosti, koje bi mogle zakomplicirati globalni prodor kineskih EV kompanija.
“SAD i Evropa sve više traže ‘smanjenje rizika’ od Kine, što bi moglo stvoriti prepreke kineskom uvozu, čak i ako su troškovi proizvodnje niži”, naveli su analitičari Moody'sa.
“Ovo bi moglo dovesti do toga da trenutno ubrzanje Kine u utrci izvoza automobila ostane bez ‘gasa’.”