Može li Kina, u utrci na Mjesec, iskoristiti teškoće u kojima je SAD?

Dva američka neuspjeha, zabilježena ove sedmice u utrci za odlazak na Mjesec s Kinom, ilustriraju rizike koji prate NASA-ine planove da se kladi na novu strategiju velikog oslanjanja na privatne kompanije.

Novi zastoji u NASA-inom programu istraživanja Mjeseca „Artemida“ i problemi s pogonom koji su osudili na propast misiju Astroboticovog lunarnog landera „Peregrine“ ilustriraju teškoće s kojima se suočava jedina zemlja koja je spustila čovjeka na Mjesec, dok steže budžetski kaiš, ali i nastoji sačuvati svoje svemirsko nasljeđe, konstatira Reuters.

SAD planira vratiti astronaute na Mjesec potkraj 2026. godine, odgodivši taj rok s ranije planirane 2025, dok Kina to planira učiniti 2030.

Prije nego što pošalje ljude, svaka svemirska sila planira prvo poslati nekoliko manjih robotskih misija koje će istraživati Mjesečevu površinu. Kineski program koji podržava vlada na čelu je tih nastojanja.

Oslanjanje na privatne kompanije

Astroboticov lander nosio je sedam NASA-inih instrumenata koji su trebali istraživati Mjesečevu površinu. Premda se lander neće spustiti na Mjesečevu površinu čitav, za ovu godinu su u planu tri druge privatne misije na Mjesec koje sponzorira NASA, uključujući drugi Astroboticov pokušaj.

NASA se jako oslanja na druge kompanije, kao što je SpaceX Elona Muska, kako bi smanjila troškove misija na Mjesec.

Posljednje američke misije na Mjesec s ljudskom posadom bile su misije Apollo prije više od 50 godina, kada je NASA bila vlasnik svih letjelica.

‘Agresivan’ plan Kine

„Mislim da Kina ima jako agresivan plan“, rekao je direktor NASA-e Bill Nelson nakon što je objavio odgodu misije Artemida. „Mislim da bi se oni željeli spustiti prije nas jer bi im to dalo određeni vjetar u leđa u PR smislu. Mislim da neće [uspjeti]“.

Američki startupovi moraju razviti svemirske vještine i kulturu za što su bogatim vladama trebala desetljeća. Indija je također zauzela taj pristup oslanjajući se jako na privatne kompanije u istraživanjima svemira.

„Deset hiljada stvari mora se odviti dobro u debitantskoj misiji na Mjesec kao što je Astroboticova“, rekao je Red Whittaker, profesor sa Univerziteta Carnegie Mellon, koji je vodio razvoj malenog lunarnog rovera sa četiri točka koji je prenosio „Peregrine“. „Greške tokom misije događaju se jako često“.

Astroboticovi čelnici nisu se oglašavali u javnosti.

Drugi igrači na sceni

Idući korak u kineskim istraživanjima Mjeseca automatizirana je misija uzimanja uzoraka s tamne strane tog svemirskog tijela, predviđena za ovu godinu, po čemu bi Kina ponovno bila prva.

U decembru 2013. godine, kineska letjelica „Chang'e-3“ bez ljudske posade realizirala je prvo kontrolirano spuštanje na Mjesec od 1976. Početkom 2019. godine, misija „Chang'e-4“, također bez ljudske posade, spustila se na tamnu stranu Mjeseca, što je također bilo prvi put u historiji.

Indija te kompanije iz Izraela i Japana nisu posljednjih godina uspjele u svojim pokušajima spuštanja na Mjesec.

Lekcija iz koje treba učiti

Indija, koja je prošle godine uspjela u drugom pokušaju spustiti lander „Chandrayaan-3“ na Mjesečev južni pol, smatra Astroboticov neuspjeh lekcijom iz koje treba učiti.

„To je prijeko potrebna krivulja učenja za privatne kompanije slična onome sa čime su se susretale vladine agencije SAD-a, Rusije i Indije u svojim prvim pokušajima spuštanja na Mjesec“, rekao je Pawan Kumar Chandana, suosnivač Skyroot Aerospacea, koji je 2022. lansirao prvu indijsku privatnu raketu. „To inspirira naše startupove da se upuste u misije tog opsega u budućnosti“.

Kad je riječ o SAD-u, startup Intuitive Machines idući je na redu iz privatnog sektora koji će pokušati osvojiti Mjesec. Na misiju lunarnog landera potrošio je već gotovo 100 miliona dolara.

„Morali smo izgraditi cijeli lunarni program, ne samo lander, pa je bilo malo skuplje“, potvrdio je direktor kompanije Steve Altemus.