Klimatske promjene znače da je distopijska budućnost već stigla

Šef UN-a za ljudska prava Volker Turk upozorava na ‘ekološki užas’ u mnogim zemljama dok se projekti fosilnih goriva nesmanjeno nastavljaju širom svijeta.

Uprkos obećanjima vlada, planovi proizvodnje ugljikovodika i dalje se provode širom svijeta (AP)

Klimatske promjene uzrokuju alarmantne situacije u vezi s ljudskim pravima širom svijeta, kaže Volker Turk, čelnik Ujedinjenih naroda za ljudska prava, posebno ističući “spiralnu štetu” Iraka od globalnog zagrijavanja.

Turk je ukazao je na nedavne primjere “ekološkog užasa koji je naša globalna planetarna kriza”, uključujući Basru u Iraku, gdje “suša, velika vrućina, ekstremno zagađenje i zalihe slatke vode koja se brzo iscrpljuju stvaraju neplodne krajolike prašine i ruševina” .

“Ova spiralna šteta je hitan slučaj za ljudska prava za Irak i mnoge druge zemlje”, rekao je Turk Vijeću UN-a za ljudska prava u Ženevi.

“Klimatske promjene guraju milione ljudi u glad. Uništavaju nade, mogućnosti, domove i živote. Posljednjih mjeseci hitna upozorenja uvijek su iznova postajala smrtonosna stvarnost širom svijeta,” rekao je. “Ne trebaju nam dodatna upozorenja. Distopijska budućnost je već tu. Trebamo hitnu akciju sada.”

Bez obavezivanja na postepeno ukidanje fosilnih goriva

Turk je govorio nakon što su čelnici Grupe 20 najbogatijih zemalja (G20) ovog vikenda podržali cilj utrostručenja kapaciteta obnovljive energije do 2030, ali se nisu obavezali na postepeno ukidanje fosilnih goriva.

“Climate Action Network” objavio je u ponedjeljak da će milioni klimatskih demonstranata iz cijelog svijeta zahtijevati što skorije ukidanje upotrebe uglja, nafte i plina. Niz demonstracija trebao bi se poklopiti s ključnim samitom o klimi 20. septembra u New Yorku, čiji je domaćin generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

S obzirom na rekordne globalne temperature ove godine, Guterres je prošle sedmice pozvao na mnogo više ambicija u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se spriječio “najgori klimatski haos”.

Grupe za zaštitu okoline – uključujući Greenpeace, Extinction Rebellion i Friends of the Earth – stoje iza globalnih klimatskih demonstracija koje se očekuju u petak.

Pariski sporazum o borbi protiv klimatskih promjena iz 2015. ima za cilj ograničiti porast temperatura na što je moguće bliže 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijska vremena kako bi se izbjegli najrazorniji učinci klimatskih promjena. Da bi se ispunilo obećanje potrebno je doći do neto nula emisija stakleničkih plinova do 2050.

Kako bismo ostali na zagrijavanju od 1,5 stepeni, ne bi trebali pokretati nove projekte vađenja fosilnih goriva, upozorila je Međunarodna agencija za energiju prije nekoliko godina.

Uprkos obećanjima vlada, planovi proizvodnje ugljikovodika i dalje se provode širom svijeta.

‘Predatorski i destruktivan ekonomski sistem’

Na prošlogodišnjem klimatskom samitu UN-a COP27, više od 80 zemalja se zalagalo da njegova konačna izjava uključi poziv na postepeno ukidanje fosilnih goriva.

Ipak, zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Australije i Norveške, koje su među razvijenim nacijama historijski odgovornim za stvaranje trenutne klimatske opasnosti, “okrenule su se i licemjerno nastavile razvijati više fosilnih goriva”, navela je grupa Oil Change International.

Marš će se održati u u južnoj pakistanskoj pokrajini Sindh, koju su prošle godine uništile nezapamćene poplave.

“Zahtijevamo postepeno ukidanje fosilnih goriva sada”, rekao je Farooq Tariq iz Komiteta Kissan Rabit, udruženja poljoprivrednika u regiji. “Industrija fosilnih goriva i oni koji je podržavaju snose odgovornost za klimatsku krizu i održavaju predatorski i destruktivan ekonomski sistem koji šteti i ljudima i planeti.”

Izvor: Al Jazeera i agencije