Njemačka ubrzava otvaranje vjetroelektrana
Najviše novih kapaciteta instalirano je u saveznoj državi Schleswig-Holstein, na sjeveru, dok u ostatku Njemačke korištenje energije vjetra i dalje kaska, posebno na jugu.
Otvaranje kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj ubrzalo je u prvoj polovini godine, s novom 331 vjetroturbinom ukupnog kapaciteta oko 1,56 gigavata, objavila industrijska udruženja, na koja se pozivaju agencije.
Uzimajući u obzir ugašene vjetroturbine, kapaciteti su u prvoj polovini godine neto povećani za 1,32 gigavata i veći su za 50 posto nego u istom periodu prošle godine.
Najviše novih kapaciteta instalirano je u saveznoj državi Schleswig-Holstein, na sjeveru, dok u ostatku Njemačke korištenje energije vjetra i dalje kaska, posebno na jugu, napominju iz udruženja.
Među glavnim preprekama i dalje izdvajaju dugotrajne postupke planiranja i ishođenja dozvola te nedostatak raspoloživog zemljišta.
Da bi se postigli vladini ciljevi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, tempo prijelaza treba ubrzati, poručuju iz udruženja za energiju vjetra VDMA Power Systems.
Opsežne mjere
Prošle je godine vlada usvojila opsežne mjere kako bi ubrzala rast proizvodnje struje iz Sunčeve i energije vjetra.
Do kraja desetljeća Njemačka namjerava obnovljivim izvorima energije pokriti 80 posto bruto potrošnje električne energije. Vjetroturbine bi trebale dodati oko 115 gigavata novih kapaciteta, što nalaže godišnje povećanje za 10 gigavata.
Preliminarni podaci statističkog ureda Destatisa pokazali su da se proizvodnja struje u Njemačkoj smanjila u prvom tromjesečju, a vjetar je „za dlaku“ istisnuo ugalj s pozicije glavnog izvora energije, prenosi Hina.
U prva tri ovogodišnja mjeseca proizvedeno je i u mrežu plasirano 132,8 milijardi kilovatsati struje, što je za 7,8 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
Najviše struje proizvedeno je u vjetroelektranama, čiji je udio u proizvodnji porastao na 32,2 posto (sa 30 posto na početku 2022. godine), utvrdio je Destatis. Udio uglja spustio se sa 31,5 na 30 posto.
Većina struje proizvedena je ipak iz konvencionalnih izvora kao što su ugalj, plin i nuklearna energija, čiji je udio u proizvodnji iznosio 51,4 posto. U istom prošlogodišnjem periodu iznosio je 52,9 posto.