Umjetna inteligencija već pomaže zagrebačkim ljekarima
Zagrebački Dom zdravlja – Centar koristi rješenja iz područja umjetne inteligencije koja pomažu ljekarima i omogućavaju pregled većeg broja pacijenata.
Umjetna inteligencija godinama je na lošem glasu, prije svega zbog utjecaja djela naučne fantastike, kako književnosti, tako i sedme umjetnosti, a imidž te tehnologije se dodatno pogoršao ove godine nakon niza poziva širom svijeta da se ograniči ili čak u potpunosti zabrani njen razvoj. Ono što veliki dio javnosti ne zna ili zanemaruje jeste da umjetna inteligencija (AI) duže vrijeme predstavlja značajan dio svakodnevnog života ljudi, u raznim oblastima, a očekuje se da u narednim godinama bude još značajniji saveznik i pomoćnik.
Jedan takav primjer dolazi iz Zagreba, gdje tamošnji ljekari koriste umjetnu inteligenciju kako bi pomogli svojim pacijentima, te istovremeno rasteretili preopterećeni zdravstveni sistem.
Doktor Ino Protrka, direktor Doma zdravlja – Centar u prijestolnici Hrvatske, navodi da su zdravstveni radnici neka rješenja iz oblasti umjetne inteligencije počeli koristiti nedavno, dok neka koriste već duže vrijeme. Dom zdravlja kojim upravlja je među prvim koji koriste programe AI-ja.
Čelnik DZ Centar prije svega ističe korištenje digitalne asistentice Megi, koju koriste u saradnji sa klinikom Magdalena.
“Radi se chatbotu koji pacijentima omogućava prevenciju i praćenje kardiovaskularnih bolesti. Razvijen je u suradnji sa informatičarima i kardiolozima i u realnom vremenu pacijentu pruža odgovore preko komunikacije na platformi WhatsApp. Osim toga sa Magdalenom smo dosada pilotirali cardiomatics tehnologiju za AI analize EKG-a, prijenosni uređaj SAVVY EKG za dugotrajno i precizno praćenje srčanog ritma i detekciju odstupanja, a duže vrijeme koristimo tele EKG kojega također u realnom vremenu na udaljenim lokacijama analiziraju kardiolozi u Magdaleni što značajno olakšava posao mladim liječnicima u domu zdravlja.”
Osim toga, nedavno su počeli koristiti MESI mTablet koji olakšava ljekarima kompletnu medicinsku obradu, jer u jednom mobilnom uređaju objedinjuje 12-kanalni EKG, spirometriju, ABI, TBI, pulsnu oksimetriju…
“Tako u kući pacijenta, uz suradnju sa patronažnim sestrama, možemo napraviti kompletnu kardiovaskularnu obradu koja je u stvarnom vremenu vidljiva liječniku u ordinaciji.”
Osim ovih vidova korištenja novih tehnologija, dodaje dr. Protrka, kako bi smanjili liste čekanja u službi radiologije su počeli koristiti naprednu speech-to-text tehnologiju, odnosno program koji riječi automatski pretvara u tekst, koju je razvila kompanija Newton Adria i koja značajno ubrzava proces unošenja nalaza. Korištenjem ovakvih programa ljekari neće gubiti vrijeme “kucajući” nalaze, već mogu “razgovarati” sa programom koji nalaze automatski piše i uveliko “štedi” vrijeme zdravstvenih radnika, vrijeme koje mogu posvetiti pregledu drugih pacijenata.
Direktor Doma zdravlja Centar navodi i da su nedavno počeli raditi na implementaciji umjetne inteligencije u rješavanju trijaže, liste čekanja, čak i nuđenju diferencijalnih dijagnoza u porodičnoj medicini te dodaju da se nadaju da će uskoro i taj segment AI-ja moći koristiti u svakodnevnom radu.
Svjetski stručnjaci ističu da umjetna inteligencija može u trenutku obraditi ogromne količine podataka i “pročitati” hiljade knjiga iz stručne literature, te samim tim na osnovu simptoma pacijenata može ponuditi potencijalne dijagnoze ljekarima.
Iako sama umjetna inteligencija neće donositi konačne zaključke, analiziranjem simptoma i nalaza, uz pristup svjetskim bazama podataka, može suziti listu potencijalnih oboljenja i problema, što bi ljekarima od krvi i mesa omogućilo da “ne lutaju” te da se fokusiraju na samo nekoliko potencijalnih dijagnoza, koje bi dodatno ispitali i utvrdili stvarno stanje, umjesto na desetke ili čak stotine zdravstvenih problema. Time će, smatraju stručnjaci, uveliko ubrzati donošenje adekvatne dijagnoze, što će posljedično dovesti do bržeg liječenja zdravstvenog problema i povećati šansu za brzi oporavak i spašavanje života pacijenata, a istovremeno omogućiti ljekarima da posvete vrijeme i pažnju većem broju pacijenata.
Rješenja koja pomažu u svakodnevnom radu
U regiji, kao i u nekim dijelovima svijeta, postoji određeni otpor ka implementaciji rješenja iz oblasti umjetne inteligencije, kako zbog straha od takve tehnologije tako i zbog straha od gubitaka radnih mjesta. U Domu zdravlja – Centar imaju drugačije mišljenje.
Dr. Protrka navodi da je Dom zdravlja Zagreb – Centar dio je AI4health.cro mreže koja se bavi implementacijom digitalnih rješenja u zdravstveni sistem, te da su dosada implementirali nekoliko takvih rješenja koja su im pomogla u svakodnevnom radu, a rade i na nekoliko novih.
“Umjetnu inteligenciju shvatili smo kao jako koristan alat u rješavanju svakodnevnih problema koji su vjerujem zajednički u svim ordinacijama neovisno o specijalizaciji ili državi. Radi se o sve većem opterećenju liječnika i sestara kako po pitanju dolazaka, tako i po pitanju rastuće administracije. Većina drugih industrija tu je našla rješenje u digitalnim tehnologijama i odnedavno u korištenju umjetne inteligencije pa smo tako i mi htjeli isto napraviti i u zdravstvu”, kaže čelnik ovog doma zdravlja.
Ono što im je olakšalo implementaciju jeste što je bio potreban samo kraći period prilagodbe na nove tehnologije, kao i u svemu što je novo.
“Smisao ovih tehnologija i je da olakšaju i ubrzaju rad tako da su za korisnika vrlo jednostavne i intuitivne”, istaknuo je Protrka.
A očekivanja od upotrebe umjetne inteligencije u zdravstvu su velika, smatra.
Kako kaže, zdravstveni radnici svakako će biti manje opterećeni nemedicinskim poslom koji tehnologija može “u pozadini” obavljati za njih.
Korist od umjetne inteligencije
“To će svakako poboljšati kvalitetu liječenja, ali i zadovoljstvo zdravstvenih djelatnika kojih nam kronično nedostaje.”
S druge strane, pacijenti će najviše koristi imati od smanjenja listi čekanja, od preciznijih nalaza, više vremena koje će imati za komunikaciju sa izabranim ljekarom po pitanju prevencije i ranog liječenja.
Iako mnogi zaziru od korištenja naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, iskustva zagrebačkog doma zdravlja u odnosu pacijenata prema AI-ju su pozitivna.
Kako navodi Protrka, većina pacijenata je vrlo zadovoljna kada vide korištenje modernih tehnologija.
U početku su zdravstveni radnici brinuli kako će novu tehnologiju prihvatiti stariji sugrađani, ali su se iznenadili koliko se i oni dobro snalaze u korištenju ovih pomagala – primjerice u komunikaciji sa Megi.
“Tu im pomažu i djeca, unuci i zasada mogu reći da smo vrlo zadovoljni kako su se nova rješenja prihvatila.”
Direktor Doma zdravlja – Centar navodi da je neminovno da se poveća obim korištenja umjetne inteligencije u zdravstvu.
“U startu je bilo otpora koji je vjerojatno bio uvjetovan strahom da će AI zamijeniti liječnike i sestre. Mislim da je sada svima polako jasno da se to nikada neće dogoditi i da se radi o jednom alatu koji nam svima samo može biti od velike koristi. Medicina je strahovito napredovala u posljednje vrijeme i gotovo je nemoguće pratiti sve novitete i sve radove. Moderna računala to mogu i šteta je ne koristiti sve prednosti koje nam napredak tehnologije donosi i u novim mogućnostima liječenja.”
Samim tim nema razloga za brigu da li će umjetna inteligencija negativno utjecati na radna mjesta u zdravstvu, dodaje.
Kako kaže, zdravstvenog osoblja već sada hronično nedostaje i jako je preopterećeno.
“Uporaba AI može stoga samo olakšati posao i stvoriti optimalne radne uvjete u zdravstvenim ustanovama”, ističe Protrka.