WMO: Moguć porast globalne temperature za više od 1,5 stepena

Prosječna godišnja temperatura na globalnom nivou će najvjerovatnije tokom narednih pet godina prvi put narasti za više od 1,5 stepen u odnosu na predindustrijske nivoe, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Prošle godine je WMO prognozirao da ima nešto manje od 50 posto šansi da će se to povećanje temperature uskoro dogoditi, a sada je ta vjerovatnoća narasla na 66 posto.

Ograničenje globalnog zagrijavanja na najviše 1,5 stepeni više u odnosu na predindustrijski period dogovoreno je na Pariskoj konferenciji o klimi 2015. godine, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

WMO, sa sjedištem u Ženevi, ne smatra da će globalno zagrijavanje u idućih nekoliko godina stalno rasti iznad te vrijednosti, ali poziva na uzbunu i upozorava da ćemo brojku od 1,5 stepen premašivati privremeno, s većom učestalošću.

Nesagledive posljedice po zdravlje, hranu, vodu, okolinu

Prosječna globalna temperatura u 2022. godini bila je za 1,15 strepeni viša od prosjeka izmjerenog od 1850. do 1900. godine.

Najtoplije zabilježeno ljeto do sada je bilo 2016. godine i podudaralo se s jakim El Ninom, dok agencija Ujedinjenih naroda predviđa da će jedna od narednih pet godina oboriti rekord te najtoplije godine.

WMO je nedavno najavio povratak vremenskog fenomena El Nina u drugoj polovini godine, što bi moglo pridonijeti rastu temperature na globalnom nivou.

“To će imati nesagledive posljedice po zdravlje, sigurnost hrane, upravljanje vodama i okolinu”, rekao je generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas.

Nakon tri godine vremenskog sistema La Nina na Tihom okeanu, koji često neznatno snižava temperature na globalnom nivou, postoji 60 posto šanse da će u maju i junu doći do promjene i da će se ponovo vratiti El Nino, njen topliji pandan.

Ta šansa raste na 70 do 80 posto u periodu od jula do septembra, navodi WMO.

Za vrijeme trajanja El Nina vjetrovi koji pušu prema zapadu, uzduž Ekvatora, usporavaju i topla površinska voda Pacifika se vraća natrag na istok, gušeći hladnije vode i stvarajući toplije temperature površine okeana.

Vremenski fenomeni se izmjenjuju svakih nekoliko godina

U godinama La Nine vjetrovi od istoka do zapada Pacifika su jači, gurajući tople površinske vode na zapad i povlačeći dublju, hladniju vodu na istoku i stoga La Nina ima učinak hlađenja.

Ti su vremenski fenomeni prirodna pojava, a izmjenjuju se svakih nekoliko godina.

Neki naučnici tvrde da će, ukoliko se ne poduzmu preventivne mjere, do kraja stoljeća globalna temperatura porasti za četiri stepena iznad predindustrijskog perioda.

Kako bismo izbjegli drastičan porast nivoa mora i smrtonosne suše, temperatura nikako ne bi smjela preći dva stepena ili manje u odnosu na predindustrijske nivoe.