Istraživanje opisalo razlike unutrašnjosti Marsa i Zemlje

Mars je Zemljin najbliži susjed u Sunčevu sistemu, ali se dva stjenovita svijeta razlikuju do same srži, pokazala je nova studija temeljena na seizmičkim podacima NASA-inog robotskog landera InSight.

Istraživanje nudi potpunije razumijevanje duboke unutrašnjosti Marsa i nove detalje o razlikama između Zemlje, treće planete od Sunca, i Marsa, četvrtog, prenosi Hina.

Istraživanje, temeljeno na otkrivanju prvih seizmičkih valova koji putuju kroz jezgru planete koji nije Zemlja, pokazalo je da je najdublji sloj Marsa nešto manji i gušći nego što se dosad znalo. Također je pružio do sada najbolju  procjenu sastava jezgre Marsa.

Oba planeta imaju jezgre koje se uglavnom sastoje od tekućeg željeza. Ali oko 20 posto jezgre Marsa sastoji se od elemenata lakših od željeza – uglavnom sumpora, ali i kisika, ugljika i malo vodika, pokazalo je istraživanje.

To je otprilike dvostruko više od postotka tih elemenata u Zemljinoj jezgri, što znači da je jezgra Marsa znatno manje gusta od jezgre naše planete – iako je gušća od procjene 2021. temeljene na drugoj vrsti podataka iz sada penzionisanog InSighta.

Različiti sastavi

“Najdublja područja Zemlje i Marsa imaju različite sastave – vjerojatno je to rezultat uvjeta i procesa koji su djelovali kada su se planeti formirali i materijala od kojeg su napravljeni”, rekla je seizmologinja Jessica Irving sa Univerziteta u Bristolu u Engleskoj, voditeljica  studije objavljene ove sedmice u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Studija je također precizirala veličinu jezgre Marsa, otkrivši da ima promjer od gotovo 3.560 do 3.620 km, otprilike 20 do 50 km manji od prethodno procijenjenog.

Jezgra Marsa čini nešto manji postotak promjera planete nego jezgra Zemlje.

Priroda jezgre može igrati ulogu u određivanju toga hoće li stjenovita planeta ili mjesec moći sadržavati život.

Jezgra je, na primjer, ključna u stvaranju Zemljinog magnetskog polja koje štiti planet od štetnog sunčevog i kosmičkog zračenja čestica.

“Na planetama i mjesecima poput Zemlje, postoje silikatni, stjenoviti vanjski slojevi i metalna jezgra u kojoj dominira željezo. Jedan od najvažnijih načina na koji jezgra može utjecati na nastanjivost je stvaranje planetarnog dinama”, rekla je Irving.

“Zemljina jezgra to radi, ali Marsova jezgra ne, iako je prije činila, prije milijarda godina. Jezgra Marsa vjerovatno više nema energično, turbulentno kretanje koje je potrebno za stvaranje takvog polja”, dodala je Irving.

Nova otkrića

Mars ima promjer od gotovo 6.779 km, u usporedbi sa Zemljinim promjerom od gotovo 12.742 km, a Zemlja je gotovo sedam puta veća u ukupnom volumenu.

Ponašanje seizmičkih valova koji putuju kroz planet može otkriti detalje o njegovoj unutrašnjoj strukturi.

Nova otkrića proizlaze iz dva seizmička događaja koji su se dogodili na suprotnoj strani Marsa od mjesta gdje je InSight lender odnosno njegov seizmometar bio na površini planeta.

Prvi je bio potres u augustu 2021. sa središtem u blizini marsovskog kanjona Valles Marineris, najvećeg kanjona Sunčevog sistema. Drugi je bio udar meteorita u septembru 2021. koji je ostavio krater od oko 130 metara.

Američka svemirska agencija službeno je ‘penzionisala’ InSight u decembru nakon četiri godine rada zbog nakupljanja prašine koja sprečava ponovno punjenje njegovih baterija na solarni pogon.

“Misija InSight bila je fantastično uspješna u pomoći pri dešifriranju strukture i uvjeta u unutrašnjosti planeta”, rekao je geofizičar sa Univerziteta Maryland i koautor studije Vedran Lekic.

“Raspoređivanje mreže seizmometara na Marsu dovelo bi do još više otkrića i pomoglo nam da razumijemo planet kao sistem, što ne možemo učiniti samo gledajući njegovu površinu iz orbite.”