Umjetnici tuže AI-modele zbog kopiranja njihovih stilova

Umjetnici ogorčeni umjetnom inteligencijom koja u sekundi kopira stilove, na čiji su razvoj žrtvovali godine vode bitku na internetu i na sudu.

Bijes je izbio u umjetničkoj zajednici prošle godine nakon objave programa generativne umjetne inteligencije (AI) koji mogu uvjerljivo izvršavati naredbe poput crtanja psa kao što bi crtala karikaturistica Sarah Andersen ili nimfe na način na koji bi to mogla učiniti ilustratorica Karla Ortiz, javlja AFP.

Takvi radovi umjetne inteligencije izrađuju se bez pristanka autora, obavijesti o tome čiji je stil kopiran ili naknade izvornom umjetniku i to je u srcu borbe.

Početkom godine su umjetnici, uključujući Andersen i Ortiz, podnijeli kolektivnu tužbu protiv DreamUpa, Midjourneyja i Stable Diffusiona, tri modela umjetne inteligencije za generiranje slika na temelju umjetničkih djela pronađenih na internetu.

Andersen je za AFP rekla da se osjećala „oštećeno“ kada je prvi put vidjela crtež umjetne inteligencije koji je kopirao stil njezinog stripa Fangs.

Ogorčeno je reagirala na Twitteru i komentar je postao viralan, pa su drugi ogorčeni umjetnici doprli do nje sa svojim pričama.

Umjetnici žele primjerenu naknadu

Zagovornici tužbe nadaju se uspostavljanju pravnog presedana koji uređuje generativne programe koji kopiraju stilove umjetnika.

Umjetnici žele da kreatori umjetne inteligencije osiguraju dozvole za kreiranje radova koji se koriste u programima. Također žele primjerenu naknadu.

„Ima prostora za razgovor o tome kako bi to izgledalo“, rekla je Ortiz. Naknada bi mogla biti u obliku licenciranja, dodala je, i trebala bi biti primjerena.

„Bilo bi pogrešno da umjetnici dobiju nekoliko centi dok kompanija zarađuje milione dolara“, smatra Ortiz, čiji životopis uključuje rad za Marvel Studios.

Jesu li ljudi izgubili?

Na društvenim mrežama umjetnici dijele priče o izgubljenim poslovima zbog generativne umjetne inteligencije.

U tužbi se navodi da je dizajner videoigara Jason Allen prošle godine pobijedio na takmičenju Colorado State Fair s „umjetnošću“ stvorenom pomoću Midjourneyja.

„Umjetnost je mrtva, stari. Gotovo je. Umjetna inteligencija je pobijedila. Ljudi su izgubili“, rekao je Allen za The New York Times.

Muzej Mauritshuis u Nizozemskoj izazvao je kontroverzu izlaganjem slike generirane umjetnom inteligencijom inspirirane Vermeerovom „Djevojkom s bisernom naušnicom“.

Balet iz San Francisca je u međuvremenu izazvao pometnju, koristeći Midjourney za generiranje ilustracija korištenih u promotivnom materijalu za predstavu “Orašar” u decembru.

„To je prirodna posljedica toga što je nešto jednostavno, jeftino i dostupno“, rekla je Andersen. „Naravno da će koristiti tu opciju, čak i ako je neetično“.

Kompanije koje proizvode umjetnu inteligenciju navedene u tužbi o povredi autorskih prava nisu odgovorile na zahtjeve za komentar. Prema AFP-u, vjerovatno će tvrditi da je riječ o „poštenoj upotrebi“, što je ponekad dopušteni izuzetak.

Čarobna riječ – transformativno

„Čarobna riječ koja se koristi u američkom pravosuđu je transformativno“, rekao je advokat i programer Matthew Butterick. „Je li ovo nova upotreba djela zaštićenog autorskim pravima ili zamjenjuje izvornik na tržištu?“

Umjetnici se ne okreću samo sudovima, već i tehnologiji kako bi se odbranili od generativne umjetne inteligencije.

Na poticaj umjetnika, tim s Univerziteta u Chicagu prošle je sedmice lansirao softver „Glaze“ kako bi zaštitio originalna djela.

Program dodaje sloj podataka preko slika koji, iako su nevidljivi ljudskom oku, djeluju kao odbrana od umjetne inteligencije, rekao je Shawn Shan, doktorant zadužen za projekt.

Butterick predviđa „igru mačke i miša“ jer će tvorci umjetne inteligencije smišljati načine zaobilaženja takve odbrane.

Također, on brine i o učinku umjetne inteligencije na ljudski duh, pa primjećuje: „Mislim da je način na koji umjetna inteligencija pobjeđuje čovječanstvo više da ljudi jednostavno odustanu i ne žele stvarati nove stvari, a (ona da) isisava život iz čovječanstva“.