Astronomi upozoravaju da sateliti stvaraju veliko svjetlosno onečišćenje

Broj satelita u niskoj Zemljinoj orbiti udvostručio se od 2019. godine kada je američka kompanija SpaceX lansirala prvu ‘megakonstelaciju’ koja se sastoji od više hiljada satelita.

Sve svjetlije noćno nebo utjecat će, među ostalim, i na rad profesionalnih astronoma i glavnih zvjezdarnica, upozorili su istraživači (EPA)

Astronomi upozoravaju da svjetlosno onečišćenje, što ga stvara sve veći broj satelita koji kruže oko Zemlje, predstavlja „neviđenu globalnu prijetnju za prirodu“.

Broj satelita u niskoj Zemljinoj orbiti više se nego udvostručio od 2019. godine kada je američka kompanija SpaceX lansirala prvu „megakonstelaciju“ koja se sastoji od više hiljada satelita, prenosi AFP.

Uskoro je planirano lansiranje čitave armade novih internet konstelacija, što znači još više satelita na već zagušenom području manje od 2.000 kilometara iznad Zemlje.

Sve više ‘svemirskog smeća’

Svaki novi satelit povećava rizik od udara u drugi objekt koji kruži oko Zemlje, a tako nastaje još više krhotina. To može stvoriti lančanu reakciju pri čemu kaskadni sudari stvaraju sve manje djeliće krhotina, dodatno povećavajući oblak „svemirskog smeća“ koji reflektira svjetlost natrag prema Zemlji.

U nizu radova, objavljenih u časopisu Nature Astronomy, astronomi upozoravaju da ovakvo, sve veće svjetlosno onečišćenje prijeti budućnosti njihove profesije.

U jednom od njih iznose podatak o tome da su prvi put izmjerili koliko bi svjetlije noćno nebo financijski i naučno utjecalo na rad velike zvjezdarnice.

Modeli su pokazali da će za astronomski opservatorij Vera Rubin, golemi teleskop koji se trenutno gradi u Čileu, u idućem desetljeću najtamniji dio noćnog neba postati 7,5 posto svjetliji.

Problem i gori nego što se mislilo

Jedan od autora studije John Barentine iz Dark Sky Consultinga, kompanije sa sjedištem u američkoj saveznoj državi Arizoni, AFP-u je kazao da bi to smanjilo broj zvijezda koje zvjezdarnica može vidjeti za oko 7,5 posto.

Prema njegovim riječima, to bi moglo produljiti istraživanja zvjezdarnice za skoro godinu, što bi stajalo najmanje 21,8 miliona dolara.

Dodao je i da postoji još jedna cijena svjetlijeg neba koju je nemoguće izračunati, a to su nebeski događaji koje čovječanstvo nikada neće moći posmatrati.

Upozorio je da bi povećanje svjetlosnog onečišćenja moglo biti čak i gore nego što se dosad mislilo.

Otežan rad astronoma i zvjezdarnica

U drugoj studiji korišteno je opsežno modeliranje koje ukazuje na to da aktualna mjerenja svjetlosnog onečišćenja znatno potcjenjuju ovaj fenomen.

Sve svjetlije noćno nebo neće utjecati samo na rad profesionalnih astronoma i glavnih zvjezdarnica, upozorili su istraživači.

Aparna Venkatesan, astronomkinja sa Sveučilišta u San Franciscu, kaže da ta pojava ugrožava i „naš drevni odnos s noćnim nebom“.

„Svemir je naše zajedničko naslijeđe i naš predak, onaj koji nas povezuje kroz nauku, pripovijedanje, umjetnost, priče o porijeklu i kroz kulturnu tradiciju. Ono je sada u opasnosti“, rekla je Venkatesan za časopis Nature.

‘Zaustavite napad na prirodnu noć’

Grupa astronoma iz Španije, Portugala i Italije pozvala je naučnike da „zaustave napad na prirodnu noć“.

„Gubitak prirodnog aspekta netaknutog noćnog neba za cijeli je svijet, čak i na vrhu K2, na obali jezera Titicaca ili na Uskršnjem otoku, globalna prijetnja za prirodu i kulturnu baštinu bez presedana“, složni su astronomi.

Zbog toga su pozvali na drastično ograničenje megakonstelacija satelita, koje će, „ne zaustave li se, postajati sve gore“. Dodaju da se „ne bi smjela odbaciti ni mogućnost njihove zabrane“.

Sa žaljenjem su kazali kako su svjesni toga da je „naivno nadati se kako će se svemirska ekonomija na nebu ograničiti“ s obzirom na ekonomske interese koji su u igri.

Izvor: Agencije

Reklama