Postignut sporazum o regulaciji umjetne inteligencije u Evropskoj uniji

Privremeni dogovor o ključnim pravilima Evropske unije koja reguliraju korištenje umjetne inteligencije (AI), uključujući vladinu upotrebu umjetne inteligencije u biometrijskom nadzoru i kako regulirati sisteme AI-a poput ChatGPT-a, postignut je u petak navečer.

Sa političkim sporazumom, EU ide prema tome da postane prva velika svjetska sila koja će donijeti zakone koji reguliraju AI.

Dogovor između zemalja EU-a i članova Evropskog parlamenta postignut je nakon gotovo 15 sati pregovora koji su uslijedili nakon gotovo 24-satne rasprave u četvrtak, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

Dvije strane trebale bi dogovoriti pojedinosti u nadolazećim danima, što bi moglo promijeniti oblik konačnog zakona.

“Evropa se pozicionirala kao pionir, shvaćajući važnost svoje uloge globalnog postavljača standarda. Ovo je, vjerujem, historijski dan”, rekao je evropski komesat Thierry Breton na konferenciji za novinare.

Sporazum zahtijeva da temeljni modeli kao što su ChatGPT i sistemi umjetne inteligencije opšte namjene (GPAI) budu u skladu s obavezama transparentnosti prije nego što se stave na tržište. To uključuje izradu tehničke dokumentacije, usklađivanje sa zakonom EU-a o autorskim pravima i širenje detaljnih sažetaka o sadržaju koji se koristi za obuku.

Visokoučinkoviti modeli temeljeni na osnovnim principima s visokim stepenom rizika morat će provoditi evaluacije modela, procjenjivati i umanjivati sistemski rizik, provoditi kontradiktorno ispitivanje, izvještavati Evropsku komisiju o ozbiljnim incidentima, osiguravati cyber sigurnost i izvještavati o energetskoj učinkovitosti.

Pravo na tužbe potrošača

GPAI sa sistemskim rizikom mogu se oslanjati na kodekse prakse kako bi bili u skladu s novom regulativom.

Vlasti mogu koristiti biometrijski nadzor u stvarnom vremenu u javnim prostorima samo u slučajevima žrtava određenih zločina, prevencije stvarnih, sadašnjih ili predviđenih prijetnji, poput terorističkih napada ili potraga za osobama osumnjičenim za najteža krivična djela.

Sporazum zabranjuje kognitivnu bihevioralnu manipulaciju, prikupljanje slika lica s interneta ili CCTV snimaka, sisteme društvenog bodovanja i biometrijske kategorizacije za utvrđivanje političkih, vjerskih, filozofskih uvjerenja, seksualne orijentacije i rase.

Potrošači bi imali pravo podnijeti tužbe i dobiti smislena objašnjenja, dok bi kazne za prekršaje bile u rasponu od 7,5 miliona eura ili 1,5 posto prometa, do 35 miliona eura ili sedam posto globalnog prometa.

Evropska ambiciozna pravila umjetne inteligencije dolaze u trenutku kada kompanije poput OpenAI-ja, u kojoj je Microsoft ulagač, nastavljaju otkrivati nove upotrebe svoje tehnologije, što izaziva i pohvale i zabrinutost.

Zakon EU-a mogao bi postati primjer za druge vlade i alternativa mekanom pristupu SAD-a i oštrijim pravilima Kine.