Postaju li mladi ovisni o društvenim mrežama?

Čitave generacije mladih ne znaju šta znači život bez društvenih mreža, a ideja ‘življenja offline’ im je naprosto nezamisliva.

Psihologinja Dženana Hrlović pojašnjava da je utjecaj društvenih mreža na psihički život mladih najvidljiviji u procesu razvoja slike o sebi (Reuters - Ilustracija)

Društvene mreže su prisutne toliko dugo da je vrlo lako zaboraviti da je čitava jedna generacija odrasla uz njih. I dok je za nešto starije korisnike upotreba i vrijeme provedeno uz društvene mreže samo “nešto novo”, milioni mladih su, primjera radi, rođeni nakon što je Facebook postao dostupan javnosti sad već davne 2004. godine. Za njih, ideja življenja bez mobilnih telefona, brzog, svugdje dostupnog interneta i stalne povezanosti te “življenja offline” je naprosto nezamisliva.

Oni ne znaju kako je čekati, primjera radi, na jutarnje izdanje novina ili na televizijske i radijske vijesti kako bi dobili informacije o dešavanjima u zemlji i u svijetu, nisu morali koristiti “zemaljske” linije za telefonske pozive, a većina ih ne zna šta znači živjeti u privatnosti, gdje cijeli jedan “online” svijet ne zna u svakom trenutku gdje su, šta rade, s kim se druže i šta su jeli tog jutra.

Svi oko sebe vrlo lako možemo vidjeti mlade kako “bulje” u ekrane svojih mobitela, kako se snimaju za Instagram, TikTok, kako imaju čitavu jednu društvenu zajednicu i način života na društvenim mrežama, što je za nešto starije generacije teško shvatljivo.

A kako su društvene mreže postale sastavni dio njihovog života, tako se sve više govori o posljedicama njihovog utjecaja na mlade korisnike, prije svega stvaranja ovisničkih sklonosti.

Tako je nedavno 41 američka savezna država tužila Metu, matičnu kompaniju koja stoji iza Facebooka i Instagrama, dvije najpopularnije društvene mreže, optuživši ih za poticanje krize mentalnog zdravlja mladih tako što je svoje platforme napravila tako da stvaraju ovisnost.

Između ostalog, u tužbi je navedeno da je Meta više puta, ponavljajući, obmanjivala javnost o opasnostima svojih platformi i svjesno navodila malu djecu i tinejdžere na ovisnost i kompulzivno korištenje društvenih mreža.

‘Hvatanje u zamku’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i na kraju uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, navodi se u tužbi podnesenoj saveznom sudu u Oaklandu u Kaliforniji. “Motiv te kompanije je profit”.

Dodaje se da je ta kompanija “rutinski” objavljivala izvještaje koji sugeriraju suprotno uprkos “ogromnom internom istraživanju” koje je pokazalo da su značajke tih mreža štetne.

Djeca su odavno privlačna demografija za kompanije, koje se nadaju da će ih privući kao potrošače u dobi kada bi mogli biti lako podložni utjecaju i steći čvrstu lojalnost brendu.

Za Metu, mlađi potrošači mogu pomoći da osigura više oglašivača koji se nadaju da će djeca nastaviti kupovati njihove proizvode dok odrastaju.

Ali savezne države su saopćile da je istraživanje povezivalo dječje i tinejdžersko korištenje Metinih platformi društvenih medija “s depresijom, tjeskobom, nesanicom, ometanjem obrazovanja i svakodnevnog života te mnogim drugim negativnim ishodima”, što ukazuje da postoje ozbiljne posljedice po mlade korisnike.

Psihologinja Dženana Hrlović pojašnjava da je utjecaj društvenih mreža na psihički život mladih najvidljiviji u procesu razvoja slike o sebi.

“Prikaz savršenog života koji nude mreže postavlja nerealne standarde, a upravo to je osnovni izvor socijalnog kontakta za mnoge ljude, posebno mlade. U periodu puberteta i adolescencije, kada se gradi slika o sebi, mladi se porede sa tim nerealnim prikazima, što kod nekih može dovesti do pojave određenih teškoća mentalnog zdravlja.”

Psihičke posljedice

Najčešće se u tom kontekstu spominje depresija, ali i anksioznost povezana sa kompulzivnom upotrebom pametnih telefona, odnosno potrebom da se stalno provjerava status notifikacija, strahom od zaboravljanja ili gubitka pametnog telefona, tjeskobom koja se javlja u situacijama kada telefon nije dostupan, pa i promjenama raspoloženja tokom korištenja istih, dodaje.

Upravo kompulzivni obrasci predstavljaju jednu od karakteristika ovisnosti, s tim da pojava ovih ponašanja sama po sebi ne znači da se pojavila ovisnost, pojašnjava Hrlović.

“Zapravo, kompulzivna ponašanja vezana za upotrebu društvenih mreža nisu zvanično klasifikovana kao mentalni poremećaj, ali ukoliko su ova ponašanja dugotrajna, osoba ima probleme sa spavanjem, javlja se osjećaj da ne može kontrolirati vrijeme provedeno na društvenim mrežama, te općenito ima teškoće u normalnom funkcioniranju u stvarnom socijalnom okruženju, svakako treba potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.”

Dobra vijest je da ipak nije sve tako crno, odnosno da postoji način da zaustave i riješe problemi povezani sa štetnim djelovanjem društvenih mreža.

Psihologinja Hrlović ističe da ljudi, posebno djeca i mladi, imaju prirodnu otpornost koja im omogućava da se prilagode, što dolazi iz urođenog instinkta za preživljavanjem.

“Drugim riječima, mi ovaj svijet živimo i adaptiramo se. Nekad je ta adaptacija funkcionalna, a nekada ne. Ono što je zadatak za budućnost, jeste da pronađemo zdravi balans između stvarnog i online svijeta, kako bismo iskoristili benefite koje nude oba, te prevladali njihove nedostatke.”

Zaustavljanje štetnih praksi je kompleksan zadatak koji zahtijeva prije svega složenu i sveobuhvatnu kontrolu sadržaja i načina upotrebe društvenih mreža, ali i promjenu obrazovanja kako bi se razumjele ne samo društvene mreže, već općenito digitalni mediji i njihova (zlo)upotreba, pojašnjava ona.

Ne treba izgubiti iz vida da nisu samo maloljetnici i mlade osobe podložne štetnim utjecajima društvenih mreža.

Kompulzivno ponašanje

Pojava kompulzivnih ponašanja vezano za upotrebu društvenih mreža nije prisutna samo kod mladih, ističe Hrlović.

“Prosto se osvrnite oko sebe i vidjet ćete da sve generacije čvrsto drže svoje pametne telefone u rukama, prate trendove u oblasti svojih interesovanja, povezuju se sa prijateljima iz cijeloga svijeta i općenito nigdje ne idu bez svojih digitalnih ljubimaca.”

Samim tim negativne posljedice mogu se pojaviti i kod odraslih, s tim da psihološki posmatrano zrelije osobe lakše kontroliraju vlastito ponašanje, što smanjuje rizik od pojave disfunkcionalnosti, pojašnjava psihologinja.

Tužba protiv Mete je zadnji udarac u nizu na kompaniju i način na koji postupa sa sigurnošću mladih i njihovim mentalnim zdravljem.

Zakonodavci, regulatori i drugi zvaničnici širom svijeta sve veću pažnju posvećuju problematici utjecaja društvenih mreža na mlade i njihovoj “ovisnosti”, uz navode da te kompanije ne čine dovoljno da zaštite svoje najmlađe korisnike.

Meta se posebno našla pod pažnjom javnosti od kada je bivša radnica Francis Haugen otkrila interne dokumente kompanije, poznate kao Facebook Files, koji su otkrili da su interna istraživanja pokazala da tinejdžeri koji se bore sa mentalnim zdravstvenim problemima naveli da Instagram ima negativan utjecaj na njihovo mentalno stanje. Kompanija je pokušala da umanji ova istraživanja tvrdeći da su izvučena iz konteksta.

Ta istraživanja su na kraju navela kompaniju da na neodređeno vrijeme obustavi rad Instagram Kids aplikacije, a naknadno je Meta također predstavila niz novih sigurnosnih funkcija za Instagram.

Neke od tih funkcija su uključivale promjene postavki privatnosti i ograničavanje ciljanja oglasa za mlade tinejdžere. Instagram je također dodao podsjetnike za tinejdžere da “naprave pauzu” od aplikacije i nove funkcije za roditeljsku kontrolu.

Naravno, Meta nije jedina kompanija u čijem okrilju se nalaze društvene mreže koja je bila podvrgnuta istragama o utjecaju na tinejdžere i mlade. SnapChat, TikTok i YouTube su također kritizirali zakonodavci zbog sigurnosnih problema.

U saopštenju o tužbi protiv Mete, kalifornijski državni tužilac je napomenuo da postoji “trajna istraga za TikTok”, posebno u vezi sa štetom koju ta društvena platforma može prouzrokovati mladim korisnicima.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada