‘BH akademski imenik’ – temelj za jaku i povezanu zajednicu

Dvojica doktora nauka, Irfan Šljivo i Suad Krilašević, kreirali su prvu digitalnu platformu za prikupljanje i dokumentiranje naučno-istraživačkih aktivnosti istraživača bh. porijekla.

'BH akademski imenik' ima za cilj da bude pokretač naučne i akademske saradnje te ostvarivanje saradnje između akademije i industrije (EPA - Ilustracija)

Kako bi doprinijeli razvoju nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini, dvojica doktora nauka Irfan Šljivo i Suad Krilašević nedavno su kreirali BH akademski imenik, prvu digitalnu platformu za prikupljanje i dokumentovanje naučno-istraživačkih aktivnosti svih istraživača bosanskohercegovačkog porijekla širom svijeta, a sve s ciljem njihovog međusobnog povezivanja, saradnje i dijeljenja naučnih otkrića.

BH akademski imenik predstavlja temelj za razvoj jake i povezane akademske zajednice, a ova jedinstvena platforma nastala je kroz saradnju Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT) i kompanije RunIT. Partner projekta je Bosanskohercegovačka američka akademija umjetnosti i nauka (BHAAAS), dok je Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo finansijski pomoglo projekat.

Pomoć istraživačima u Bosni i Hercegovini

Sama ideja o ovoj značajnoj i korisnoj platformi krenula je od Irfana Šljive koji je magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a kasnije i doktorirao računarske nauke na Malardalen univerzitetu u Švedskoj. Iako od 2019. godine radi kao computer scientist u NASA Ames istraživačkom Centru u Kaliforniji, unutar Robust Software Engineering grupe, mnogo je vezan za svoju domovinu te je zajedno sa Jasminom Harbinjom u Sarajevu osnovao kompaniju RunIT, primarno kako bi radili s partnerskom kompanijom iz Švedske koju je pokrenuo s nekim kolegama tokom doktorskog studija.

‘BH akademski imenik’ nije platforma za sve akademske građane, već samo za one koji su se bavili ili se trenutno bave naučno-istraživačkim radom, objašnjava dr. Irfan Šljivo (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Mi smo se tu specijalizirali na sistemima za podršku istraživanju, primarno upravljanju i prikazivanju istraživačkih podataka, kako individualnih, tako i informacija i projektima i cijelim centrima. Kroz ta iskustva kako rade istraživački centri i univerziteti u Švedskoj, počeli smo razmišljati kako bi mogli pomoći našim istraživačima u Bosni i Hercegovini, jer smo primijetili taj nedostatak sličnih sistema kod bosanskohercegovačkih istraživačkih centara i univerziteta“, govori Šljivo.

Dodaje da su potom stupili u kontakt sa Adnanom Mehonićem, tadašnjim predsjednikom  Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT) kojem su predstavili neke svoje ideje kako bi mogli doprinijeti bosanskohercegovačkoj naučno-istraživačkoj zajednici.

„Ti naši inicijalni razgovori sa ANNT-om su iskristalisali ideju platforme koja će prvo sakupiti naučnike/istraživače bosanskohercegovačkog porijekla na jednom mjestu, i što je važnije i njihova istraživanja kojima se bave u smislu naučnih publikacija i projekata. Mislim da sam ja predložio naziv akademski imenik, ali smo oko toga mnogo raspravljali, jer taj dio ‘akademski’ može da stvori predstavu da je to imenik akademika, što nismo htjeli. Isto tako, nije samo za istraživače koji rade u akademskim institucijama, nego bilo gdje, ako se bave naučnim istraživanjem, mjesto im je tu. Također, BH akademski imenik nije ni platforma za sve akademske građane, već samo za one koji su se bavili ili se trenutno bave naučno-istraživačkim radom“, kaže sagovornik.

Pretraživanje na osnovu različitih kriterija

Tvrdi da u modernom dobu tehnologije, Bosna i Hercegovina korak po korak gradi mostove ka digitalizaciji obrazovanja, a da BH akademski imenik predstavlja posljednji značajan korak u tom smjeru.

BH akademski imenik omogućava članovima naučno-istraživačke zajednice da kreiraju detaljne profile sa informacijama o svom obrazovanju, radnom iskustvu, istraživačkim interesovanjima i objavljenim radovima. Također, omogućava korisnicima da pretražuju imenik na osnovu različitih kriterija, kao što su oblast istraživanja, institucija ili geografske lokacije“.

Nadalje ističe da korisnici mogu da se povezuju sa drugim članovima BH akademskog imenika, čime se otvaraju mogućnosti za saradnju, razmjenu ideja i uspostavljanje profesionalnih veza.

„Informacije o objavljenim naučnim radovima članova automatski se prikupljaju, čime se omogućava ažurnost podataka o njihovim akademskim doprinosima. Važno je naglasiti da se vrši implementacija sigurnosnih mjera kako bi se zaštitila privatnost informacija članova imenika i obezbijedila sigurnost podataka. Sve ove funkcionalnosti zajedno doprinose stvaranju dinamične digitalne platforme koja olakšava povezivanje, saradnju i razmjenu znanja unutar bosanskohercegovačke naučno-istraživačke zajednice“, ističe Šljivo.

Brzo adaptiranje i programsko razmišljanje

Njegov kolega Suad Krilašević, predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT), diplomirao je i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za automatiku i elektroniku gdje je dobio Zlatne značke na oba ciklusa studija, da bi zatim doktorirao na Tehničkom Univerzitetu u nizozemskom Delftu, na temu Derivative-free equilibrium seeking in multi-agent systems te stekao titulu doktora tehničkih nauka iz oblasti automatike. Komentirajući osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini, smatra kako je PISA testiranje koje se radio prije nekoliko godina reklo sve što se ima kazati na tu temu.

Najrazvijenije zemlje svijeta ulažu veliki novac u naučnoistraživački rad, naglašava dr. Suad Krilašević (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Definitivno su potrebne reforme. Ne znam koliko su se stvari promijenile, ali u moje vrijeme dosta se akcenta stavilo na pamćenju činjenica, a ne na samom razmišljanju i rezonovanju. Ako se uzme u obzir koliko brzo se dešavaju tehnološke promjene u danas, da ne kažem u narednim decenijama, mislim da ključne vještine 21. vijeka učenje, brzo adaptiranje i programsko razmišljanje. Meni lično najzanimljiviji dio školovanja su bila takmičenja iz matematike i fizike na koja sam išao od petog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole. U tom četvrtom razredu sam čak i predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike. Mislim da mi je to bio najponosniji trenutak (čak i iznad doktorata)“, kaže Krilašević.

Napominje kako je ekonomska neophodnost bavljenja naukom jedna od stvari koja se rijetko spominje u našem društvu.

„Najrazvijenije zemlje svijeta ulažu veliki novac u naučnoistraživački rad. To nije slučajnost već ciljana strategija tih država da održe i povećaju svoje bogatstvo nauštrb ostalih. Intuitivno, bolji proizvodi se prodaju bolje na svjetskom tržištu, a kako bi neki proizvod mogao biti dobar i bolji od konkurencije, potrebno je ulagati novac u njegovo unaprijeđenje kroz nauku. U Bosni i Hercegovini se veoma malo novca ulaže u nauku, i po mnogim statistikama zaostajemo za regionom, ne samo Evropom“, navodi sagovornik.

Međunarodne saradnje istraživača

Mišljenja je da bosanskohercegovački političari ne razumiju bitnost nauke i naučnoistraživačkog rada.

„Zbog toga nažalost, naša ekonomija je uglavnom zasnovana na ‘jeftinoj’ radnoj snazi što je jedan od razloga masovnog odlaska našeg stanovništva iz države. Način na koji možemo malo svjetske ‘pameti’ da iskoristimo u Bosni i Hercegovini za naučni i ekonomski napredak jeste kroz međunarodne saradnje naših istraživača. Iz tog aspekta, BH akademski imenik može biti veoma značajan za bosanskohercegovačko društvo.“

Na kraju najavljuje da se naredne godine u okviru Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT) planiraju realizovati još neki projekti poput STEM Youth Campa.

„Kamp okuplja srednjoškolce iz Bosne i Hercegovine i na njemu oni imaju priliku da se druže sa svojim vršnjacima iz čitave zemlje, slušaju predavanja nekih od najboljih naših naučnika u svijetu te da rade praktične naučne radionice. Također planiramo da u nekoliko srednjih škola u Bosni i Hercegovini uvedemo praktičnu nastavu iz fizike koristeći inovativnu i jeftinu opremu, s nadom da će se taj pristup raširiti po čitavoj zemlji“, zaključuje Krilašević.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada