EU: Dogovor o zaštiti digitalnih uređaja od hakerskih napada
Prema podacima Evropske komisije, svakih 11 sekundi neka je organizacija u svijetu predmet napada ucjenjivačkim softverom.
Pregovarači država članica Evropske unije i Evropskog parlamenta postigli su politički dogovor o novom aktu o kibernetičkoj otpornosti koji je namijenjen za zaštitu elektronskih uređaja poput ličnih računara ili mobitela od hakerskih napada, što je prvi takav zakon u svijetu.
“Povezani uređaji moraju imati osnovni nivo kibernetičke sigurnosti kada se prodaju u EU, čime se osigurava efikasna zaštita preduzeća i potrošača od kibernetičkih prijetnji i upravo to će se postići Aktom o kibernetičkoj otpornosti nakon što stupi na snagu”, izjavio je španski ministar za digitalnu transformaciju Jose Luis Escriva.
Nakon ovoga političkog dogovora, obje zakonodavne institucije, Vijeće EU.a i EP, trebat će i formalno donijeti uredbu kako bi stupila na snagu.
Nova pravila počet će se primjenjivati tri godine nakon stupanja uredbe na snagu, kako bi se proizvođačima dalo dovoljno vremena za prilagođavanje novim zahtjevima
Novim zakonom uvode se obavezni kibernetičko-sigurnosni zahtjevi koji se odnose na projektiranje, razvoj, proizvodnju i stavljanje na tržište hardverskih i softverskih proizvoda, čime se želi spriječiti da razlike među zakonodavnim aktima država članica dovedu do preklapanja zahtjeva.
Šteta 2021. godine 5.500 milijardi eura
Uredba će se primjenjivati na sve proizvode koji su direktno ili indirektno povezani s drugim uređajima ili mrežom.
Predviđene su neke iznimke za proizvode za koje su kibernetičko-sigurnosni zahtjevi već utvrđeni u postojećim pravilima EU-a, naprimjer za medicinske proizvode, aeronautičke proizvode i automobile.
Nova pravila omogućit će potrošačima da pri odabiru i uporabi proizvoda koji sadržavaju digitalne elemente vode računa o kibernetičkoj sigurnosti i da lakše utvrde koji hardverski i softverski proizvodi posjeduju odgovarajuće značajke kibernetičke sigurnosti.
Prema podacima Evropske komisije, svakih 11 sekundi neka organizacija u svijetu predmet je napada ucjenjivačkim softverom, a globalna šteta koju je 2021. godine uzrokovao kibernetički kriminal procjenjuje se na 5.500 milijardi eura.
S obzirom da su pametni i povezani uređaji sve brojniji, kibernetički incident u jednom od njih može utjecati na cijeli lanac opskrbe i tako dovesti do ozbiljnih poremećaja u privrednim i društvenim aktivnostima na cijelom unutarnjem tržištu, narušiti sigurnost ili čak dovesti u opasnost ljudske živote.