Kina u svemir poslala najmlađu posadu do sada
Astronautski trio misije Shenzhou-17 u svemir je poletio, uz pomoć rakete nosača Long March-2F, iz lansirnog centra Jiuquan na sjeverozapadu zemlje.
Kina je u svemir poslala dosad najmlađu astronautsku posadu na svoju svemirsku stanicu Tiangong, u nastojanju da obogati svoja znanja o ljudskim svemirskim letovima.
Astronautski trio misije Shenzhou-17 u svemir je poletio, uz pomoć rakete nosača Long March-2F, iz lansirnog centra Jiuquan na sjeverozapadu zemlje, javlja Reuters.
Posadu čine zapovjednik Tang Hongbo (40), Tang Shengjie (33) i Jiang Xinlin (35). Prosječna dob posade je 38 godina u usporedbi s 42 godine, koliko je iznosila prosječna dob posade u prethodnoj misiji Shenzhou-16.
Ovo je astronautska posada s dosad najmlađom prosječnom dobi otkako je Kina počela svemirske misije s posadom, objavila je kineska vlada.
Ulažu veliki novac u svemirski program
Azijski gigant već desetljećima ulaže milijarde eura u svoj svemirski program koji vodi vojska, zahvaljujući čemu je uspio uglavnom nadoknaditi zaostajanje za Amerikancima i Rusima. Svoga prvog čovjeka Kina je u svemir poslala tek 2003. godine, puno kasnije od Sovjeta i Amerikanaca koji su to ostvarili 1961.
Tiangong (Nebeska palača), čija je izgradnja sada završena, već nekoliko mjeseci ima svoj konačan oblik koji podsjeća na slovo T. Po veličini je sličan bivšoj rusko-sovjetskoj postaji Mir, ali je puno manji od Međunarodne svemirske stanice (ISS).
Stanica poznata i po kratici CSS (Chinese Space Station na engleskom) u Zemljinoj orbiti mora se zadržati najmanje 10 godina, a letjet će na nižoj visini od 400 do 450 kilometara.
Kineski astronauti najavljuju rotacije posade i dugoročnu ljudsku prisutnost u svemiru, a zaduženi su održavanje svemirske stanice i istraživački posao, kao i za postepeno proširenje njenih mogućnosti.
Amerikanci ne žele Kineze na ISS-u
Kina je u maju u svemir poslala svoga prvog civilnog astronauta Guija Haichaoa, stručnjaka za svemirsku nauku i inženjerstvo, u sklopu prethodne misije. Zanimljivo je da Haichao nije pripadnik oružanih snaga, kako je ranije bilo uobičajeno, već profesor na Univerzitetu avijacije i astronautike u Pekingu. Dosad su svi kineski astronauti koji su poletjeli u svemir bili pripadnici Narodnooslobodilačke vojske.
Kinu je na izgradnju vlastite svemirske stanice djelomično potaknulo i to što su Sjedinjene Američke Države toj zemlji odbile dopustiti učešće u radu ISS-a.
Kina je isključena s ISS-a 2011. godine, kada je Washington zabranio agenciji NASA saradnju s Pekingom. Američki zakon zabranjuje gotovo svaki oblik saradnje američkih i kineskih svemirskih vlasti. No Kina je dala na znanje da želi ostvariti međunarodnu saradnju kada je posrijedi Tiangong, posebno u pogledu eksperimenata, prenosi Hina.