Jednom u 50.000 godina: Dolazi kometa koju su posljednji put vidjeli neandertalci

Kometa je napravljena od leda i prašine i emitira zelenkastu auru, a procjenjuje se da ima prečnik od oko jednog kilometra.

Kometu C/2022 E3 (ZTF) otkrili su astronomi u Zwicky Transient Facility [Dan Bartlett/NASA/AFP]

Kometa koja će proletjeti pored Zemlje i Sunca u narednim sedmicama, po prvi put u 50.000 godina, mogla bi biti vidljiva golim okom.

Očekuje se da će kometa proći najbliže Zemlji 1. februara i da će lako biti uočljiva dobrim dvogledom ili čak golim okom, pod uslovom da nebo ne bude previše obasjano gradskim svjetlima ili Mjesecom.

Kako bi puniji Mjesec mogao otežati uočavanje, mlad Mjesec tokom vikenda od 21. i 22. januara pruža dobru šansu za promatrače zvijezda, rekao je za AFP novinsku agenciju Nicolas Biver, astrofizičar iz Pariske opservatorije.

Kometa je nazvana C/2022 E3 (ZTF) po kalifornijskom opservatoriju Zwicky Transient Facility, koji ju je prvi put uočio kako prolazi pored Jupitera u martu prošle godine.

Biver je rekao da je kometa napravljena od leda i prašine i emituje zelenkastu auru.

Procjenjuje se da ima prečnik od oko kilometar. To je čini znatno manjom od NEOWISE, posljednje komete vidljive golim okom, koja je prošla Zemlju u martu 2020. i Hale-Bopp, koja je prošla 1997. s prečnikom od oko 60 kilometara.

Ali posljednja će se približiti Zemlji, što bi “moglo nadoknaditi činjenicu da nije jako velika”, rekao je Biver.

Posljednji put je vidjeli neandertalci

“Također bismo mogli dobiti lijepo iznenađenje i objekt bi mogao biti dvostruko svjetliji od očekivanog”, dodao je.

Vjeruje se da je kometa došla iz Oortovog oblaka, teoretizirane ogromne sfere koja okružuje Sunčev sistem i koja je dom misterioznih ledenih objekata.

Posljednji put kada je ova kometa prošla Zemlju bilo je tokom razdoblja gornjeg paleolita, kada su neandertalci još uvijek lutali Zemljom.

Biver je rekao da postoji mogućnost da nakon ove posjete kometa bude “trajno izbačena iz Sunčevog sistema”.

Među onima koji pomno posmatraju biće i svemirski teleskop James Webb. Međutim, neće snimati slike, već će proučavati sastav komete, rekao je astrofizičar.

Thomas Prince, profesor fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju koji radi u Zwicky Transient Facility, rekao je za AFP da je blizina komete Zemlji olakšala teleskopima mjerenje njenog sastava “dok Sunce iskuhava njene vanjske slojeve”.

Ovaj “rijetki posjetitelj” će nam dati “informacije o stanovnicima našeg Sunčevog sistema daleko izvan najudaljenijih planeta”, dodao je.

Prince je rekao da će još jedna prilika za lociranje komete na nebu doći 10. februara, kada prođe blizu Marsa.

Izvor: Agencije