Sanel Babić, Bosanac u industriji istraživanja svemira

Tim u kojem radi Vlaseničanin Sanel Babić ostvario je velika postignuća u domenu istraživanja interplanetarnih sistema; no ‘Artemis’, projekt slijetanja na Mjesec koji priprema će mu biti najveći uspjeh u karijeri.

Bosna i Hercegovina ima i može ponuditi izvanredne talente u mnogim naučnim oblastima, kaže Babić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Vlasenica 1992. godine. U jeku rata u Bosni i Hercegovini hiljade bošnjačkih civila prisiljeno je da napusti svoje domove. Među njima je bio i Sanel Babić, tada 13-ogodišnjak, koji je zahvaljujući majčinim naporima i spletom sretnih okolnosti napustio svoj grad i domovinu.

Sanel je danas uspješan poslovan čovjek, koji živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova životna priča, duboko obilježena iskustvom preživljenog rata, inspirativna je iz više razloga, jer ostvaruje izuzetne uspjehe i upravlja značajnim projektima u industriji istraživanja svemira. Time, kako kaže, ponosno predstavlja svoju domovinu.

“Moj odgoj, moja kultura, jezik i običaji, dakle sve ono na što sam ponosan, vezano je za Vlasenicu. Za razliku od mene i sestre, nena i djed bili su zarobljeni i odvedeni u koncentracioni logor Šušica u Vlasenici. Srećom, preživjeli su. Kao i većina Bošnjaka protjeranih sa njihovih ognjišta, i mi smo nošeni strahom od nepoznatog prošli preko granica nekoliko država. Svoje smo prvo sklonište našli u Njemačkoj, gdje smo živjeli u nekoliko izbjegličkih kampova. Tad nismo uživali dobre uslove života, ali i dalje osjećam zahvalnost Njemačkoj i njenom narodu koji su nas primili”, kaže.

Fond za pomoć narodu Bosne i Hercegovine

Odlazak iz Vlasenice sa sobom nosi bol i nostalgiju. Za to mjesto, kaže, vežu ga uspomene i mnoga sjećanja. U njemu je, govori sa sjetom, ostalo njegovo djetinjstvo i često mu se vraća u mislima pri spomenu Vlasenice i Bosne i Hercegovine. Osobito pamti ljude svog kraja.

“Nedostaju mi prijatelji i komšije koji su izgubili živote. Nedostaje mi smijeh djece na ulicama Vlasenice. Ali, ono što moj grad čini posebnim, jeste historija i čast predaka koji su doprinijeli i pomagali toj maloj zajednici u njenoj kulturnoj, socijalnoj i duhovnoj izgradnji. Osjećajući dug prema njima, 2018. godine osnovao sam ‘Patriotski Fenjer Fund’ u cilju da se pomogne narodu Bosne i Hercegovine”, priča.

U SAD je stigao 1998. godine. U Bernu, gradu u kojem je smješten, porodici Babić finansijsku pomoć je svesrdno pružila tamošnja crkva i njeni članovi. Tamo je zasnovao i prvi radni angažman što mu je, kako kaže, bilo od velikog značaja.

“U Bernu sam dobio prvi posao u štampariji. Sudbina je htjela da tu, nekoliko mjeseci kasnije, upoznam i svoju suprugu Katrinu. Ona mi je pomogla u savladavanju osnova engleskog jezika i upoznala me sa državom Ohio. Njena porodica me je prihvatila kao vlastitog člana. Posebno mjesto u mom srcu posvećeno je Katrininoj neni, Joyce, koja me je, imam osjećaj, voljela više i od same Katrine. Neka je rahmet njenoj duši”, rekao je.

Američko društvo i zajednica otvorili su velike mogućnosti za razvoj profesionalne karijere. U kratko vrijeme upoznao je širok krug utjecajnih i vrlo uspješnih poslovnih ljudi. Tu su, ističe, postavljeni temelji njegovog budućeg zanimanja za robotiku i istraživanja svemira.

“Mnogi Bosanci i Hercegovci, koji su moji prijatelji, bili su direktori i menadžeri u najboljim američkim kompanijama. Riječ je o high tech kompanijama poput Microsofta, Googlea, pa do proizvođačkih giganata kao što su Lockheed Martin, Boeing i Honeywell. Zbog malog broja lansirnih providera, vjerujem da malo bosanskohercegovačkih građana rade u ovoj industriji.

Ponosan sam zbog činjenice da radim sa najboljim timom u svijetu, koji se bavi naprednim istraživanjem svemira. Prethodno radeći u nekoliko elektroničkih kompanija stekao sam veliko iskustvo koje mi danas koristi. Smatram se skromnom osobom, te samo nekoliko ljudi zna da sam odbacio prilike da postanem suvlasnik novih kompanija. To sam odbio kako bih radio za ULA tim. Ta, po mom dubokom uvjerenju, za mene ispravna odluka, poučila me je životnim lekcijama i utjecala na moju profesionalnu orijentaciju”, priča Babić.

Postignuća u istraživanju interplanetarnih sistema

Trenutna kompanija u kojoj radi daje priliku za napredovanje. Kaže da voli posao koji radi i da se raduje novim projektima. Osobit ponos mu pričinjavaju interplanetarni uspjesi koje s pravom nazivamo svojim.

“Naš tim ostvario je velika postignuća u domenu istraživanja interplanetarnih sistema. Nekoliko hiljada ljudi, koji čine naš tim, omogućavaju sve to. Promijenio sam nekoliko pozicija, ali sam najveći doprinos u kompaniji dao dizajnirajući šeme i kabliranje u specijalizovanoj aplikaciji Zuken E3. Implementirao sam aplikaciju u EGSE (Electrical Ground Systems Engineering) tim i od tada izradio desetke aplikacija za isti. Trenirao sam 60 inženjera. Crtao sam značajan dio elektroničkog sistema na lansirnom kompleksu u Cape Caneveralu. Prihvatio sam poziciju Zuken poslovođe za EGSE kablovski tim i radujem se novim projektima”, navodi.

Teško je nabrojati sve Sanelove uspjehe. Kao sposoban stručnjak u svojoj oblasti, svojom je pomoći unaprijedio poslovne procese u kompaniji. Koliki značaj ima u timu najbolje pokazuje uzrečica: “Ako gdje zapne, samo zovite Sanela”, govori uz osmijeh.

“Tokom prve godine najveći uspjeh bilo mi je dizajniranje aplikacije koja se koristi za vađenje električnih podataka za izgradnju svih kablova koji se koriste u ULA-u. Ona vrši upoređivanje dvije ili više misije. Ipak, moj najveći uspjeh dolazi u skorijoj budućnosti. Riječ je o lansiranju astronauta u svemir, sa raketom na kojoj sam radio sa velikom posvećenošću. Sa lansiranjem CST-100 sistema astronautske kapsule na Atlas V, ICPS modula na NASA-inoj SLS raketi, koji će biti dio Artemis projekta slijetanja na Mjesec će biti najveće postignuće moje karijere”, rekao je.

Vlasti su kočničari razvoja

Sanel prati zbivanja u Bosni i Hercegovini. Posebnu mu pažnju privlači obrazovni sistem koji i nije najbolje uređen. Razočaran je, kao i mnogi, odlaskom mladih ljudi iz domovine. Smatra da prostora za napredak i razvoj ima dovoljno, ali da država mora da stane iza njega.

“Bosna i Hercegovina ima i može ponuditi izvanredne talente u mnogim naučnim oblastima. U tom smislu, posebno velik problem predstavlja zadržavanje naših ljudskih resursa. Trenutno ne postoji mnogo preživjelih kompanija, kao i onih koje bilježe rast i razvoj, što ekonomiju čini ranjivom i slabom. To je, svakako, posljedica minulog rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Konstantne političke tenzije, koje za cilj imaju podjelu države, onemogućavaju investicije koje dolaze iz inostranstva. Osim toga, vjerujem da gubitak čitave jedne generacije ljudi u posljednjih 20 ili 30 godina, sa sobom nosi i mnogo veći problem. Riječ je o gubitku mentora i svih onih koji su imali potencijal da predvode svoje zajednice u obrazovnom i ekonomskom razvoju”, navodi.

Kao afirmisan naučnik i stručnjak, Sanel koristi svaku priliku da pomaže i podstiče mlade ljude iz Bosne i Hercegovine u njihovom obrazovanju. To je, ističe, njegova i moralna i profesionalna obaveza. To će sigurno, smatra, voditi i razvoju njihovih poslovnih ideja.

“Potrebno je, prije svega, izvršiti depolitizaciju obrazovnog sistema. Potrebno je da vlade vrše reklamiranje industrije i ljudskog potencijala, a ne da budu kočničari njihovog razvoja. One su obavezne da finansijski i materijalno pomažu studentska istraživanja, razmjene sa evropskim i svjetskim centrima nauke. Budućnost društva počiva na tehnološkom razvoju. I mi smo dio te budućnosti, a naši mladi u njoj sigurno imaju svoje mjesto”, poručuje sa optimizmom.

Izvor: Al Jazeera