Hrvatska na dnu EU-a po brzini izdavanja dozvola za vjetroelektrane

Dok Hrvatska birokratija traži tehnologiju koja je bila u originalnoj prijavi za dozvolu, većina evropskih država dopušta fleksibilnost pa se može modernizirati tehnologija, ukazuje Giles Dickson, izvršni direktor udruženja WindEurope.

Vjetroelektrane u Hrvatskoj proizvode 11 posto ukupne potrošnje električne energije (EPA)

Hrvatska ima veliki potencijal za korištenje energije vjetra, ali ga ne koristi dovoljno zbog trome birokracije, konstatirao je Giles Dickson, izvršni direktor udruženja WindEurope, prenosi Hina.

Dickson je jedan od panelista na dvodnevnoj konferenciji Dani dobroga vjetra, koja se održava u Dubrovniku u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

Ustvrdio je i da je Hrvatska pri dnu ljestvice među zemljama Europske unije po učinkovitosti birokracije u izdavanju dozvola za vjetroelektrane.

“Prema hrvatskim zakonima, morate koristiti tehnologiju koja je bila u originalnoj prijavi za dozvolu, a većina europskih država dopušta fleksibilnost pa možete modernizirati tehnologiju, umjesto da zaglavite s onom koja je možda bila najbolja prije pet godina”, naglasio je Dickson u razgovoru za Hinu.

Lokalni prostorni planovi kao problem

Udruženje WindEurope koje predstavlja Dickson okuplja 400 kompanija iz 38 zemalja i partner je Europske komisije.

Dickson smatra da je problem i to što svaka jedinica lokalne samouprave ima svoj vlastiti, posebni prostorni plan, što stvara dodatne poteškoće.

Naveo je da vjetroelektrane danas u Hrvatskoj proizvode 1.000 megavata električne energije, što čini oko 11 posto ukupne potrošnje električne energije. Procjenjuje se, kaže Dickson, da će Hrvatska u sljedećih pet godina izgraditi dodatnih 1.400 megavata vjetroelektrana.

“Kada imate 2,4 umjesto jednog gigavata, to bi onda bila četvrtina vaše energije. To je veliko povećanje i ilustrira potencijal koji vjetar ovdje ima”, rekao je Dickson.

I Hrvatska, kao i EU, želi više obnovljive energije

I Grzegorz Zielinski iz Europske banke za obnovu i razvoj smatra da bi se hrvatska država trebala više fokusirati na ubrzanje procesa razvoja projekata vjetroelektrana.

“Što se tiče privatnog sektora, on bi se morao koncentrirati na ono što dobro radi: identifikaciju dobrih lokacija, razvoj projekata, ishođenje dozvola i osiguravanje financiranja kako bi se moglo početi s izgradnjom”, rekao je Zielinski.

Državni tajnik za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je, pak, da je Hrvatska odlučila uvesti “sistematično pristupanje razvoju obnovljivih izvora energije”.

Direktorica OIEH-a Maja Pokrovac poručila je na otvaranju konferencije da “ono što želi Europa želimo i Hrvatska – što više obnovljive energije”.

Konferencija Dani dobroga vjetra okupila je predstavnike europskih institucija i vlada, akademske zajednice, privatnog sektora iz Hrvatske i regije, investitore i stručnjake za zaštitu okoliša s ciljem da raspravljaju o mogućnostima učinkovitijeg razvoja projekata vjetroenergije.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada