Oporavak prirode tokom ‘lockdowna’ ipak samo privremen

Čim su ukinuta ograničenja, pokazalo se da je oporavak prirode bio privremeni fenomen; vratili smo se starim navikama, guramo se u prekrcanim avionima i zatrpavamo ulice plastikom, navodi UN.

Čak 11 miliona tona plastike završi u okeanima svake godine, a ta bi se brojka do 2040. godine mogla utrostručiti (EPA)

Kada je zbog širenja korona virusa veći dio svijeta bio u lockdownu, fotografije divljih životinja kako lutaju ulicama gradova i pad razine zagađenje zraka naveo je mnoge da povjeruju kako bi pandemija mogla biti prekretnica u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, no te nade blijede, piše Reuters.

Posebni izaslanik UN-a za oceane Peter Thomas je, sudjelujući u radu konferencije o napretku u zaštiti morskog života na otvorenim morima održane u Lisabonu, konstatirao da je to bilo kratkog vijeka i da su se ljudi vratili starim navikama.

“Čim su ukinuta ograničenja, pokazalo se da je oporavak prirode bio privremeni fenomen. Priznajmo: vratili smo se starim navikama, guramo se u prekrcanim zrakoplovima i zatrpavamo naše ulice plastikom”, rekao je Thomas.

No, Thomas se i dalje nada da će članice UN-a ove godine postići konsenzus oko sporazuma za zaštitu oceana od eksploatacije, nakon što su to propustili učiniti u martu. Zbog toga podsjeća da hitno treba dekarbonizirati brodarsku industriju i naći alternativu plastici.

Problem dubokomorskog rudarenja

Čak 11 miliona tona plastike završi u oceanima svake godine, a ta bi se brojka do 2040. godine, ukoliko se ne smanji proizvodnja jednokratnih kanistera, mogla utrostručiti, upozorava Thomas, nazivajući to “planetarnom kugom”.

Predviđa da bi pravnoobvezujući sporazum o zagađenju plastikom mogao biti finaliziran do kraja 2024.

“Od kada sam rođena, umrlo je 50 posto oceanskog života. Ako ljudi koji imaju moć ne djeluju, umiranje oceana će se nastaviti”, rekla je aktivistica Sophie Miller.

Thomas upozorava i na nove izazove zbog, primjerice, dubokomorskog rudarenja. To uključuje usisavanje stijenja i kamenja s oceanskog dna koje sadrži kobalt, nikl i druge metale. Vjeruje da će se uskoro donijeti dokument koji bi to zaustavio.

Greenpeace upozorava da će bez provedivog sporazuma biti “gotovo nemoguće” do 2030. zaštititi 30 posto oceana, što je minimum koji je potreban da bi se velika mora oporavila.

Izvor: Agencije