Čizme na zemlji, oči na nebu – ovako sateliti utječu na ratove

Na web stranici američkog časopisa Foreign Affairs objavljen je poduži članak o ulozi satelita, posebno komercijalnih, u modernim ratovima, a navedeni su i neki primjeri iz posljednjeg rata u svijetu – ukrajinskog rata.

Autori članka, Eric Lane-Greenberg, vanredni profesor političkih nauka na Institutu za tehnologiju u Massachusettsu (MIT), i Theo Milonopoulos, postdoktorski saradnik na Univerzitetu Pennsylvania, kažu da komercijalne satelitske snimke drastično mijenjaju informacijski krajolik, posebno kada je u pitanju nacionalna sigurnost.

Prošlo je vrijeme kada su samo vlade mogle prikupljati napredne obavještajne podatke o svojim suparnicima i kada su vojske mogle skrivati informacije o razvoju dešavanja na bojnom polju od javnosti.

Konkretna iskustva

Autori dodaju da građani sada mogu koristiti komercijalne satelitske snimke kako bi otkrili aktivnosti koje bi neke vlade radije skrivale. Napominju da je ta javnost dokumentirala proširenje nuklearnog arsenala Sjeverne Koreje i razotkrila kršenja ljudskih prava, kao što je kinesko zatočenje stanovnika Ujgura u koncentracijskim logorima.

U Ukrajini je veliki broj aktera, uključujući privatne satelitske kompanije, think tankove, novinare i amaterske istražitelje, koristio komercijalne satelitske snimke zajedno s drugim oblicima obavještajnih podataka otvorenog izvora kako bi otkrili i provjerili informacije o vojnim vježbama, gubicima na bojnom polju i ruskom ciljanju civila.

Pružajući informacije koje bi ranije ostale uglavnom tajna, komercijalne satelitske snimke pomogle su u planiranju vojnih operacija, suzbijanju ruskih dezinformacija i potakle javnu podršku Ukrajini.

Prednosti ne dolaze bez rizika

Autori komentiraju da ove prednosti ne dolaze bez rizika, jer će i prijatelji i neprijatelji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nastojati iskoristiti sve veću količinu informacija dostupnih korisnicima iz nevladinih organizacija. SAD, njegovi saveznici i partneri, na primjer, mogu uvidjeti da su se njihove osjetljive aktivnosti našle pod nadzorom.

Proruski akteri također bi mogli iskoristiti satelitske informacije otvorenog izvora da potkopaju ukrajinsku odbranu. Komercijalne satelitske kompanije mogle bi se na kraju naći u unakrsnoj vatri Moskve. Budući da privatni sateliti idu u rat, oni mijenjaju karakter modernog sukoba.

Iako se zemlje još uvijek u velikoj mjeri oslanjaju na tajne metode prikupljanja obavještajnih podataka, zapadne vlade moraju voditi računa o mogućnostima i rizicima koje ova napredna tehnologija nosi pri izradi vanjske i nacionalne sigurnosne politike, kazali su autori.

Znanje je moć

Uoči početka ruske invazije na Ukrajinu, Bidenova administracija je svojim saveznicima i široj javnosti otkrila obavještajne podatke o ruskom rasporedu na ukrajinskim granicama, navode autori. Oni su to opisali kao neobičan potez, jer vlade obično nisu sklone tome da dijele osjetljive obavještajne podatke o protivnicima kako bi bolje zaštitile izvore i metode korištene za dobivanje informacija. No, u ovom slučaju, veliki dio informacija otvorenog izvora o vojnom položaju Rusije i mogućim sljedećim potezima već je kružio u javnom prostoru.

Također su rekli da nevladini analitičari i istražitelji amateri mogu dijeliti “gotovo isto mišljenje” s obavještajnom zajednicom. Također, moguće je da je Bijela kuća objavila informacije o ruskom napadu na Ukrajinu, što je bilo neobično rano, što bi pomoglo da se uvjere skeptični evropski saveznici u pouzdanost informacija Washingtona, čime su postavljeni temelji za kolektivni odgovor Zapada protiv Rusije.

Neuobičajena stvar

Navode da su se mediji i think tankovi također oslanjali na komercijalne satelitske snimke kako bi se suprotstavili “lažnim ruskim tvrdnjama”. Dodaju da prve naznake početka ruske “invazije” na Ukrajinu, na primjer, nisu došle iz topničkih paljbi ili zračnih bombardiranja, već iz prometnih gužvi. Analitičari Instituta za međunarodne studije Middlebury, koji su gledajući ažuriranja prometa uživo na Google kartama, primijetili su neuobičajene gužve duž ceste od Belgoroda u Rusiji do ukrajinske granice.

Međutim, autori su skrenuli pažnju na činjenicu da bi povećana transparentnost mogla biti mač s dvije oštrice. Države koje nastoje zadržati povjerljivost svojih aktivnosti mogle bi ciljati komercijalne satelitske kompanije koristeći kibernetičke napade ili, u ekstremnim slučajevima, konvencionalne vojne napade. Napominju da je Rusija već pokušala, i nije uspjela, hakirati i ometati satelitsku uslugu Starlink, jedinog davatelja internet usluga u dijelovima Ukrajine.

Pretjerano oslanjanje na komercijalne satelitske snimke također može dovesti do značajnih rizika, pogotovo ako se uzme u obzir njihova dostupnost široj javnosti. Također, mogu poslužiti za širenja dezinformacija, umjesto za boru protiv njih. Suparnici bi mogli pokušati manipulirati komercijalnim slikama ili koristiti umjetnu inteligenciju za stvaranje lažnih slika koje potkrepljuju verziju priče koju preferiraju.