Količina vakcina nadmašuje potražnju, ali su i dalje nejednako dostupne

Mnoge bogatije zemlje sada se suočavaju s viškovima vakcina, pa su Evropska unija i zemlje G7 na kraju prošlog mjeseca imale višak od 497 miliona doza, zbog čega postoji strah da će one propasti.

Iako vakcine efikasno smanjuju rizik od razvoja težeg oblika bolesti, pružaju samo djelomičnu zaštitu – posebno protiv novijih varijanti (EPA)

Nakon dvogodišnjih nastojanja da se svijet procijepi protiv COVID-a 19, broj dostupnih doza u mnogim područjima sada nadmašuje potražnju. Unatoč tome, i dalje je prisutan velik jaz u stopi procijepljenosti između bogatih i siromašnih zemalja, javlja AFP.

Od početka pandemije proizvedeno je više od 13 milijardi doza od kojih je, prema Međunarodnog federaciji farmaceutskih proizvođača i udruženja (IFPMA), iskorišteno njih 11 milijardi.

Zdravstveno-istraživačka grupa Airfinity očekuje da će se ove godine proizvesti još devet milijardi doza. Samo Pfizer planira proizvesti još četiri milijarde.

Ipak, potražnja bi ove godine mogla pasti na šest milijardi doza, tvrdi glavni direktor IFPMA-e Tomas Cueni.

“Od sredine 2021, svjetska proizvodnja cjepiva nadmašila je potražnju i od tada nesrazmjer samo raste“, kazao je Cueni za AFP.

Do iduće godine, proizvodnja bi mogla nadmašiti potražnju za između 1,3 do 3,1 milijardi doza, dodao je.

Mnoge bogatije zemlje sada se suočavaju s viškovima. Europska unija i zemlje G7 na kraju prošlog mjeseca imale su višak od 497 miliona doza, zbog čega postoji bojazan da će one propasti. Cjepiva imaju relativno kratak rok trajanja, na primjer AstraZeneca i Novavax traju samo šest mjeseci.

Iz Airfinityja kažu da je dosad istekao rok za 241 milijuna doza.

Unatoč tome, milijarde ljudi diljem svijeta, većinom iz zemalja u razvoju, još uvijek su necijepljene.

Milijarde necijepljenih

Covax, međunarodno javno-privatno partnerstvo koje vode WHO i Globalni savez za cjepivo i imunizaciju (Gavi), dostavilo je 1,4 milijardi doza u 145 zemalja – što je značajno manje od dvije milijarde doza planiranih do kraja 2021.

Tedros Adhanom Ghebreyesus, čelnik Svjetske zdravstvene organizacije, upozorio je da bi nejednakost u pristupu cjepivu mogla rezultirati razvojem nove, još zaraznije varijante korona virusa.

WHO do juna želi cijepiti 70 posto stanovništva diljem svijeta, no broj cijepljenih je neujednačen.

Primjerice, po podacima Sveučilišta u Oxfordu, gotovo 80 posto stanovništva Francuske primilo je dvije doze, dok je samo 15 posto stanovništva Afrike cijepljeno u potpunosti.

Prosječno 42 posto stanovništva iz 92 zemlje s niskim i srednjim dohotkom koje sudjeluju u Covaxu primilo je jednu dozu.

“Nejednakost u pristupu cjepivu najveći je moralni neuspjeh našeg vremena, a danak plaćaju ljudi i zemlje“, kazao je ranije ove godine glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Iz Covaxa kažu da trenutno imaju dovoljno doza za cijepljenje otprilike 45 posto populacije u 92 zemlje koje primaju donacije. No 25 zemalja u toj kategoriji nema infrastrukturu potrebnu za efikasnu imunološku kampanju. Da bi stvari bile gore, mnoge zemlje u razvoju dobivaju doze kojima vrlo brzo ističe rok trajanja.

Direktorica odjela za opskrbu UNICEF-a Etleva Kadilli rekla je da je u decembru odbijeno gotovo više od 100 miliona doza, “većina zbog isteka roka trajanja proizvoda”.

Zastoj zbog patenta

Zemlje poput Južnoafričke Republike i Indije već dugo pozivaju Svjetsku trgovinsku organizaciju da suspendira prava intelektualnog vlasništva za cjepiva i za liječenje COVID-a 19 kako bi potaknuli masovnu proizvodnju.

Nakon žestokog protivljenja farmaceutskih giganta, prvi kompromis postignut je prošlog mjeseca između SAD-a, Europske unije, Indije i Južnoafričke Republike.

Ipak, nekoliko ključnih država poput Švicarske još uvijek nije potpisalo ugovor. Liječnici bez granica također kažu da u dogovoru postoje “ključna ograničenja“, pa on pokriva samo cjepiva i samo neka geografska područja.

Farmaceutske kompanije tvrde da patenti nisu jedini stvarni problem.

Cueni iz IFPMA-e, velike farmaceutske lobističke grupe, kaže da je problem sada logistika.

“Sada nam je potreban novac kako bi se osiguralo skladištenje, prijevoz, više obučenih zdravstvenih radnika i kampanje za borbu protiv dezinformacija: to su pravi izazovi, a ne odricanje od patenta“, kazao je.

Nove varijante prijete

Aktualna su cjepiva usmjerena na virus koji je harao svijetom 2020. Iako efikasno smanjuju rizik od razvoja težeg oblika bolesti, ona pružaju samo djelomičnu zaštitu – posebice protiv novijih varijanti poput sada dominantnog omikrona.

Nekoliko proizvođača cjepiva počelo je testirati cjepiva koja ciljaju varijantu omikron. Odobre li ih zdravstveni stručnjaci ona bi, unatoč kašnjenju, mogla bi biti dostupna za nekoliko mjeseci.

Iako još milijarde ljudi nisu primile ni prvu dozu, SAD, Francuska, Britanija i Izrael su počeli s davanjem četvrte doze, najprije najranjivijim skupinama stanovnika. Prošle sedmice je i europska regulatorna agencija EMA odobrila drugu booster dozu za starije od 80 godina.

“Nijedna zemlja boosterima neće pobjeći od pandemije“, upozorio je Tedros.

Izvor: Agencije