Studija: Homo sapiens u Evropu stigao ranije nego što se mislilo

Nova arheološka otkrića pokazuju da je Homo sapiens stigao na neandertalsku teritoriju u Evropi ranije nego što se mislilo te da su dvije vrste ljudi naizmjenično naseljavale istu pećinu.

Istraživanja pokazuju da su dvije vrste ljudi naizmjenično naseljavale u pećini Mandrin u današnjoj regiji Rhone u južnoj Francuskoj Foto: EPA

Homo sapiens je stigao na neandertalsku teritoriju u Evropi mnogo ranije nego što se mislilo, prema arheološkoj studiji objavljenoj u magazinu Science.

Do sada su arheološka otkrića pokazala da su neandertalci nestali s evropskog kontinenta prije oko 40.000 godina, nedugo nakon dolaska njihova “rođaka” Homo sapiensa, tek 5.000 godina ranije i nije bilo dokaza o susretu između ove dvije grupe.

Novo otkriće tima arheologa i paleoantropologa predvođenih Ludovicom Slimakom sa Univerziteta u Toulouseu smješta dolazak Homo sapiensa u Zapadnu Evropu u vrijeme prije otprilike 54.000 godina.

Još jedan vanredan nalaz istraživanja je da su se dvije vrste ljudi naizmjenično naseljavale u pećini Mandrin u današnjoj regiji Rhone u južnoj Francuskoj.

Nalazište Mandrin, prvi put iskopano 1990, uključuje sloj po sloj arheoloških ostataka koji datiraju više od 80.000 godina.

“Mandrin je kao neka vrsta neandertalskih Pompeja, bez katastrofalnih događaja, ali s kontinuiranim punjenjem pijeska u pećini koju nanosi jak vjetar, maestral”, rekao je Slimak za AFP.

Njegov je tim otkrio sloj, poznat kao “E sloj”, koji je sadržavao najmanje 1.500 rezanih vrhova od kremena, finije izvedenih od vrhova i oštrica u slojevima iznad i ispod.

Vrlo male veličine, neki od njih kraći od jednog centimetra, ti su vrhovi “standardizirani, do najbližeg milimetra, nešto što uopće nismo vidjeli kod neandertalaca”, rekao je Slimak, stručnjak za neandertalska društva.

To su, objasnio je, vjerovatno bili vrhovi strijela, nepoznati u Evropi u to vrijeme.

Ovu proizvodnju pripisuje kulturi zvanoj Neronska, koja je povezana s nekoliko lokaliteta u području Rhone.

Otkriće mliječnih zuba

Godine 2016. Slimak i njegov tim posjetili su muzej Peabody na Harvardu kako bi usporedili svoja otkrića sa zbirkom fosila s nalazišta Ksar Akil u podnožju planine Liban, jednog od glavnih mjesta širenja Homo sapiensa na istok.

Sličnost između korištenih tehnika uvjerila je Slimaka da su nalazi na lokalitetu Mandrin prvi tragovi Home sapiensa pronađeni u Evropi.

Mliječni zub pronađen u “E sloju” potvrdio je njegove sumnje.

Naučnici su ukupno na lokalitetu pećine Mandrin pronašli devet zuba šest osoba.

Ti drevni zubi povjereni su Clementu Zanolliju, paleoantropologu sa Univerziteta u Bordeauxu.

Korištenjem mikrotomografije, slično medicinskoj tehnologiji skeniranja, zaključak je bio jasan.

Mliječni zub iz sloja “E” bio je jedini moderni ljudski zub pronađen na tom mjestu.

Taj “fosilni kutnjak modernog ljudskog djeteta predstavlja najranije poznate dokaze o modernim ljudima u zapadnoj Evropi”, stoji u saopćenju Prirodoslovnog muzeja u Londonu.

Moguć suživot

Arheološki tim tada je upotrijebio pionirsku tehniku fuliginokronologiju, koja analizira slojeve čađe koja impregnira zidove pećine i tragove drevnih požara.

Naučnici su pokazali da je “ova moderna ljudska populacija bila na toj teritoriji Rhone nekih 40 godina”, rekao je Slimak.

U nekom trenutku dvije su populacije ili koegzistirale u pećini ili na istoj teritoriji, zaključio je naučnik.

On misli da su neandertalci mogli poslužiti kao vodiči Homo sapiensu kako bi ga odveli do najboljih dostupnih izvora kremena, od kojih su neki bili udaljeni i do 90 kilometara.

“Ništa novo pod suncem… Upravo se to dogodilo kada su Evropljani započeli kolonizaciju Amerike ili Australije”, istaknuo je.

“Nalazi iz Mandrina su zaista uzbudljivi i još su jedan dio u slagalici kako i kada su moderni ljudi stigli u Evropu”, zaključuje profesor Chris Stringer, koautor studije i stručnjak za evoluciju čovjeka u Prirodoslovnom muzeju u Londonu.

“Razumijevanje preklapanja modernih ljudi i drugih hominina u Euroaziji od vitalnog je značaja za razumijevanje njihovih interakcija i kako smo postali posljednja preostala ljudska vrsta”, dodao je.

To preklapanje, koje je bilo očito u Mandrinu, sada području Rhone, “veliki je migracijski koridor (za Homo sapiensa) koji mu omogućuje da dođe do područja Sredozemlja i kontinentalne Evrope”, rekao je Slimak, koji obećava još otkrića s nalazišta Mandrin.

Izvor: Agencije

Reklama