Štedul: Regija riskira veliki gubitak ako ne bude razvijala vještačku inteligenciju

Vještačka inteligencija potiho je postala svakodnevnica modernog čovjeka, gdje je gotovo nemoguće naći segment privatnog ili poslovnog života gdje ova tehnologija nije prisutna.

Generalni sekretar Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI) i osoba zadužena za razvoj u startupu Mindsmiths, Jan Štedul za Al Jazeeru govori o prilikama, ali i posljedicama ako Hrvatska i ostatak regije ne slijede trendove prisutne u najrazvijenijim zemljama.

• Koja je misija udruženja CroAI i zbog čega je pokrenuta?

– CroAI misija je podići razinu svijesti o tome koliko je umjetna inteligencija odlična prilika za različite aktere u Hrvatskoj. Pokrenuta je zbog toga što je na tržištu Repubike Hrvatske postalo očito kako globalnu konkurentnost postižu tehnološke kompanije koje su se odlučile kladiti na umjetnu inteligenciju. Njihov rast te pojava novih startupa dovodi do potrebe za uključivanje kompletne zajednice, inženjera, humanista, kreatora javnih politika, istraživača i građana.

• Koliko su Hrvatska, ali i ostatak regije, spremni za razvoj vještačke inteligencije i šta mogu ponuditi na tom polju?

– Cijela regija ima veliki potencijal, ali je sada više nego očito da Hrvatska prednjači. Jedna cijela generacija poduzetnika u tišini i ispod radara izgradila je kompanije koje su dostigle vrijednosti koje se mjere u stotinama milijuna dolara, čak i milijardama. Pokazalo se da je Hrvatska odlična zemlja za razvoj i testiranje rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji, da akademski sektor “proizvede” kvalitetne stručnjake i da se hrvatska rješenja mogu nositi s globalnom konkurencijom. Hrvatska je svijetu primjerice ponudila najbrži električni automobil (Rimac Automobili), najbolju aplikaciju za rješavanje matematičkih zadataka (Photomath), trenutno na broju 1 u App Store unutar kategorije obrazovanja, vodeću komunikacijsku platformu (Infobip), da spomenem samo nekolicinu. Ukupan broj uspješnih startupa s detaljnim informacijama o njihovom djelovanju moguće je pronaći na vizualiziranom prikazu ekosustava umjetne inteligencije kojeg udruga CroAI provodi svake godine, dostupan je na web adresi http://www.croai.org/landscape

• Koliko će države regije biti na gubitku ako ne budu ulagale u razvoj vještačke inteligencije?

– Velika je odgovornost na kreatorima javnih politika da prepoznaju promjenu koja je u svijetu započela ulaskom u “AI-first” eru, to je prilika koja se prezentira tek jednom u nekoliko desetljeća. Posljednja takva prilika bila je početak internet ere prije 30 godina, a danas jasno vidimo da su pojedine zemlje poput Estonije uspjele izgraditi cijeli nacionalni identitet na činjenici da prihvaćaju tehnologije, potiču njen razvoj i primjenu u svakodnevnom životu. No, nisu političari jedini koji trebaju biti ispred svog vremena, izuzetno je bitno da se u ovaj proces uključi kompletno društvo jer se jedino tako mogu stvoriti adekvatni uvjeti za razvoj sigurne i kvalitetne umjetne inteligencije.

Države u regiji riskiraju da prespavaju ovu priliku i u ponovnom miješanju karata opet ostanu na velikom gubitku.

• Šta Hrvatska i susjedstvo mogu i trebaju učiniti kako bi se pozicionirali na svjetsku mapu bitnih igrača u domenu razvoja vještačke inteligencije?

– Najveća odgovornost je na poduzetnicima od kojih se očekuje da budu hrabri i vjeruju u svoj proizvod i domaću ekipu koja ga razvija. Naša su tržišta premala da bi se stvarala tehnologija koja može biti primjenjiva jedino u regiji i zato od početka treba imati globalne ambicije. Veliki uspjesi startupa iz Hrvatske koji su postali globalni lideri mogući su samo zato što su ti poduzetnici vjerovali da trudom i zalaganjem mogu stvoriti inovativne proizvode i plasirati ih na globalno tržište.

Kreatori javnih politika trebali bi poraditi na podizanju razine znanja o tehnologiji i poduzetništvu jednako kao što bi poduzetnici trebali bolje razumjeti funkcioniranje procesa unutar države. Često svjedočimo kako se političari i poduzetnici u ovim krajevima uopće ne razumiju. To rezultira strategijama i zakonskim okvirima koji poduzetnicima otežavaju poslovanje umjesto da su im podrška.

Društvo, odnosno građani, moraju postati svjesni promjene koja se dešava, jednako kao što je neka prethodna generacija morala proživjeti promjenu gotovo svakog aspekta života pojavom interneta. Jeftina propaganda, click-bait članci na portalima koji propagiraju scenarije propasti čovječanstva zbog umjetne inteligencije, strah od nepoznatog, to sve dovodi do usporavanja u razvoju i primjeni umjetne inteligencije. Društvo treba obrazovati kako bi bolje razumjeli svijet koji ih okružuje.

• Jesu li građani, ali i kompanije u regiji spremni prihvatiti vještačku inteligenciju kao sastavni dio života?

– Umjetna inteligencija je sveprisutna već danas. Svatko tko posjeduje pametni telefon, koristi pametne aplikacije, tko gleda Netflix ili YouTube, tko sluša Spotify ili naručuje hranu ili prijevoz, svi oni dolaze u bliski doticaj s umjetnom inteligencijom i upravo je AI razlog zašto koriste baš te aplikacije ili programe. AI ih jednostavno čini pametnijima, rezultati su bolji, vrijednost je veća za korisnika jer dobiva veću vrijednost uz puno manje truda.

Umjetna inteligencija je sastavni dio života svih nas, jednako kao što je to internet ili struja. Građani i kompanije trebaju toga biti svjesni i adekvatno se odnositi prema tome.

• Da li škole posvećuju dovoljno pažnje edukaciji učenika o vještačkoj inteligenciji?

– Školski programi u Hrvatskoj, a vjerujem i u regiji su već odavno izgubili doticaj sa stvarnim svijetom. Osnovnoškolsko obrazovanje je izuzetno politizirano, do te mjere da se javna polemika najčešće vodi o dogmama, a ne o znanju koje je realno potrebno za uspješno funkcioniranje u današnjem svijetu. Osim toga, obrazovni programi kod nas uče djecu kako da budu poslušnici i penaliziraju kritičko razmišljanje, vještinu krucijalnu za uspjeh u karijeri pojedinca. Obrazovni programi kreiraju se izuzetno sporo i birokratski, po modelu one size fits all i često nastavno osoblje uz najbolju volju ne raspolaže adekvatnim resursima da svojim učenicima približe teme poput umjetne inteligencije. Mi smo to prepoznali kao priliku da nešto promijenimo.

CroAI je u Hrvatskoj učinio dostupnim online tečaj Elements of AI koji na vrlo pristupačan način osobe starosti 13 do 99 godina podučava osnovama umjetne inteligencije. Tečaj je namijenjen apsolutno svima, bez obzira na prethodno znanje o tehnologiji jer svojim lekcijama demistificira pojam umjetne inteligencije u životu svakog građanina. Hrvatska je jedina zemlja, uz Finsku u kojoj je tečaj originalno i osmišljen, koja je uspjela postići zadani cilj edukacije jedan posto stanovništva o osnovama umjetne inteligencije. Vjerujem da ovakve inicijative pružaju adekvatan izvor znanja za sve koji žele bolje razumjeti svijet oko sebe.

• U kojim poljima najviše vidite primjenu AI sistem?

– Umjetna inteligencija je opća tehnologija, poput interneta ili struje, njena primjena je univerzalna. Najveću vrijednost njene primjene u društvu vidim u tome da proširuje ljudske sposobnosti i optimizira stvari koje su nama najvažnije, kao što je zdravlje, financijska stabilnost, administracija i preuzimanje svih dosadnih, repetitivnih zadataka kako bi čovjeku bilo omogućeno da se bavi razmišljanjem i potiče svoju kreativnost.

• Da li je pandemija utjecala na napore CroAI-ja i Mindsmithsa i kako je pandemija globalno utjecala na razvoj i prihvaćanje vještačke inteligencije?

– Globalna pandemija počela je netom nakon osnivanja našeg startupa Mindsmiths i osnivanja udruge CroAI, to je obilježilo naše djelovanje od samog početka. Globalna pandemija je drastično akcelerirala primjenu tehnologije svugdje u svijetu jer su čak i oni koji su se prije opirali bili primorani osloniti se na tehnologiju za mnogo stvari, pogotovo uspješno obavljanje posla na daljinu.