IEA: Ruska invazija na Ukrajinu će ubrzati prelaz na čistu energiju

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) globalna energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu mogla bi ubrzati prijelaz na čistu energiju, jer bi provedba novih planova značila 50 postotno povećanje globalnih ulaganja u čistu energiju do 2030. godine.

Osim kratkoročnih mjera zaštite potrošača od rasta cijena, kriza je dovela do toga da mnoge države sada ubrzavaju strukturne promjene, piše IEA u svom godišnjem Svjetskom energetskom pregledu predstavljenom u Parizu, prenosi Hina. Ako se provedu, planovi bi značili 50 postotno povećanje globalnih ulaganja u čistu energiju do 2030. godine.

Energetska tržišta i energetska politika ne mijenjaju se samo kratkoročno, već i u narednim desetljećima, objasnio je Fatih Birol, direktor IEA-e.

Kontinuirani rast potražnje

Prema analizi IEA-e, prvi put se “nazire vrhunac ili plato” svjetske potražnje za fosilnim gorivima.

U sadašnjem političkom okviru očekuje se pad upotrebe uglja tokom sljedećih nekoliko godina, a potražnja za prirodnim plinom stigla bi do platoa do kraja desetljeća.

I ranije je agencija predviđala njen kontinuirani rast.

IEA također predviđa da će sve veća prodaja električnih vozila dovesti do smanjenja potražnje za naftom sredinom 2030-ih, a zatim do blagog pada do sredine stoljeća.

I tu je ranije agencija predviđala kontinuirani rast potražnje za naftom do sredine stoljeća.

Prema analizi, udio fosilnih goriva u globalnoj energetskoj mješavini trebao bi pasti s 80 na 60 posto do 2050. godine.

Globalna emisija ugljen-dioksida također će se smanjiti u skladu s tim.

Uprkos svemu tome, IEA očekuje globalno zagrijavanje od 2,5 stepena do 2100. godine, čime se propušta postizanje cilja zagrijavanja do 1,5 stepena koji bi trebao pomoći u sprečavanju ozbiljnih učinaka klimatskih promjena.

Pad udjela fosilnih goriva

Međunarodna agencija za energiju vjeruje da će globalne emisije ugljen-dioksida doseći vrhunac 2025. i tada će se polako smanjivati sa visoke tačke od 37 milijardi tona godišnje na 32 milijarde tona do 2050. godine.

Još prošle godine IEA je rekla da “nema jasnog vrhunca na vidiku” u energetskim emisijama, no to su promijenile najave novih većih ulaganja u vjetar i solarnu energiju.

Za postizanje nula neto emisija ugljen-dioksida do 2050. godine, što je potrebno za ograničavanje porasta temperatura na najviše 1,5 stepen, trebalo bi ulagati u čistu energiju 4.000 milijardi dolara godišnje do 2030. godine, umjesto sadašnje procjene ulaganja od 2.000 milijardi.