COVID pasoši i novi digitalni svijet
Iako još ne postoji saglasnost o uvođenju isprave ili dokumenta o vakcinaciji protiv COVID-19, tehnički za to nema prepreka, jer tehnologija za ovakve namjene postoji i primjenjuje se deset godina.
Iako još uvek ne postoji saglasnost – kako u Evropskoj uniji, tako i širom sveta – o uvođenju isprave ili dokumenta o vakcinaciji protiv COVID-19, popularno nazvanih “Kovid pasošima”, postavlja se pitanje da li je to uopšte moguće sprovesti u praksi? Zapravo, tehnologija za ovakve namene postoji i primenjuje se već više od jedne decenije.
“Većina zemalja EU-a saglasna je da će nam u bliskoj budućnosti biti potrebna digitalna potvrda o vakcinaciji”, izjavila je pre par dana nemačka kancelarka Angela Merkel, na onlajn samitu lidera EU-a. Međutim, mnogi lideri u Evropi ne dele njen entuzijazam. Mađarska, Poljska, Češka i Rumunija otvoreno su izrazile sumnje u sprovođenje ovakvog projekta unutar granica EU-a, dok, sa druge strane, Grčka, Kipar i Austrija snažno podržavaju ovu ideju, kako bi spasile svoje sektore turizma, trgovine i transporta.
‘Prate’ nas već nekoliko desetljeća
Dok se lideri EU-a još “presabiraju”, zemlje poput Izraela već imaju implementirane razne sisteme provere izvršene vakcinacije. U Kini još od prošle godine niste mogli da napustite određeno područje bez specijalnog koda na smartfonu ili posebne potvrde. Mnogi aktivisti za ljudska prava u Evropi izražavaju zabrinutost oko zloupotreba ovako masovno prikupljenih podataka, a mnogi tvrde i da je u pitanju uvođenje pravog “Velikog brata” – baš kao u knjizi Džordža Orvela. Ispostavilo se, ipak, da slične provere i dokumenti, kao i tehnologije, postoje već par decenija.
Ako ste putovali vozom i taksijem poslednjih godina, ili putovali avionom, velika je šansa da ste karte nabavljali preko interneta ili raznih aplikacija za “ride sharing” (deljenje vožnje). Svaka karta kupljena preko interneta sadrži QR kod, u vidu malog kvadrata sa tačkama različitih veličina. QR kod je jednak “digitalnom otisku prsta”, generiše se samo jednom za svako korišćenje i ne postoje dva ista. Slično, ako ste pre globalne pandemije išli na muzičke festivale ili koncerte, sva je prilika da ste prilikom ulaska dobili plastičnu narukvicu, koja sadrži upravo QR kod.
QR je skraćenica od “Quick response” (brzi odaziv), a stvorila ga je japanska korporacija Denso Wave. QR se može skenirati i u 3D prostoru, pa nije potrebno prilaziti čitaču, a još je lakše skenirati ga smartfonom – većina novih uređaja u svojoj aplikaciji za kameru ima i podršku za skeniranje QR kodova. Ovakvi kodovi mogu sadržati podatke o osobi, lične podatke, pa čak i web adrese i ostale vrste digitalnih podataka. QR kodovi se vrlo često nalaze na proizvodima, kako bi osoblju koji je radi u trgovini omogućili da za kratko vreme skenira kompletan inventar.
Predate papir, skenira se QR i – to je to
Bojan Savić, IT stručnjak, kaže da je QR tehnologija gotovo idealna za “Kovid pasoše”.
“Nakon vakcinacije i revakcinacije dobijete papir ili potvrdu. Na toj potvrdi može biti odštampan QR kodkoji sadrži sve podatke o vama, a to može biti čak i na nekoliko jezika. Na aerodromu ili graničnom prelazu samo predate papir, skenira se QR i – to je to. Manje od deset sekundi je potrebno, a jedan papir vam ništa ne znači, jer vi i tako dobijate medicinsku dokumentaciju prilikom vakcinacije. Za one koji sumnjaju u bezbednost ličnih podataka, želim da ih podsetim da u novim digitalnim ličnim kartama i zdravstvenim ispravama vi već imate čip koji sadrži kompletne podatke. Isto je i sa novim vozačkim dozvolama. Dakle, država već zna apsolutno sve što joj može zatrebati – a kada prelazite granice, ionako vam je uvek potreban pasoš, kako i vize za mnoge zemlje”, objašnjava Savić.
Sa tačke gledišta tehnoloških stručnjaka, zapravo je neverovatno da mnogi pojedinci smatraju “velikom tajnom” informaciju o tome da li su se vakcinisali ili ne. Naročito kada se pogleda količina podataka koju gotovo svakodnevno ostavljamo u digitalnom svetu – objave na društvenim mrežama, prijavljivanje za razne usluge i aplikacije, a čak i najmlađi sve češće imaju neku vrstu smartfona ili tablet uređaja. U svetu gde u proseku dnevno više od 150 puta posegnemo za našim smartfonima, komentarišemo objave medija, a naše slike i postove mogu videti desetine hiljada ljudi (naročito na Twitteru i Instagramu), pozivanje na “čuvanje podataka” deluje pomalo licemerno.
Tu su, takođe, “tvrdokorni anti-vakseri”, koji po svaku cenu odbijaju vakcine. Mnogi roditelji protivnici vakcina često odbijaju i da vakcinišu svoju decu, što ih direktno ugrožava, i to od bolesti koje su odavno iskorenjene.
Doktorka Nataša Jordanov Mitić, koja radi u jednoj od Kovid bolnica u Srbiji, kaže da svako ko ne veruje u opasnost može da dođe da volontira.
Svi bar kod čitači ili skeneri imaju Buetooth
“Svakodnevno se susrećem sa onima koji negiraju opasnost od COVID-19, pa čak i njegovo postojanje. Ako već ne verujete, dođite da volontirate u našoj bolnici, jer nam je pomoć neophodna svakog dana.”
Jordanov Mitić kaže da vakcine postoje već duže od jednog veka.
“Vakcine su medicinski preparati, koji sadrže oslabljene ili umrtvljene mikroorganizme, uzročnike bolesti protiv kojih se vakcina pravi ili samo neke njihove delove. Ti agensi stimulišu imuni odgovor organizma da proizvodi antitela. Antitela su specificni proteini, koji imaju zadatak da prepoznaju opasnost (potencijalnog izazivača bolesti) i aktiviraju imuni sistem kako bi uništio tog uzročnika prilikom kontakta sa njim.”
“Sve zavisi od načina proizvodnje vakcina – one koje su spremane sa živim-atenuisanim uzročnikom daju bolji i jači imunitet nego one druge, recimo, sa mrtvim uzročnikom. Kod ovih prvih virus je ‘uspavan’, tako da neće da izazove bolest, ali se replikacija nastavlja te se stiče brži, jači i dugotrajniji imunitet, pa dodatne doze radi pojačavanja nisu ili su ređe potrebne”, objašnjava Jordanov Mitić.
Za kontrolu ljudi prilikom putovanja može se koristiti i još jeftinija tehnologija, koju gotovo svi posedujemo – Bluetooth. Gotovo svi bar kod čitači ili skeneri imaju ugrađenu i Bluetooth vezu, koja je standard na mobilnim telefonima već 20 godina, a poseduje je svaki smartfon. Državna agencija ili zdravstvena ustanova mogu vam poslati email sa potvrdom, a taj email se može dalje lako deliti putem Bluetooth veze, WiFi mreže, pa čak i preko aplikacija za komunikaciju. Takođe, najnoviji QR-kod čitači, kakvih najviše i ima na aerodromima, mogu da skeniraju i sliku sa ekrana smartfona, pa je bukvalno dovoljno pokazati telefon prilikom ukrcavanja u neko od sredstava prevoza, najčešće avion.
Početak novog digitalnog doba
Grčka već ima digitalne sertifikate o vakcinaciji, a vicepremijer Akis Skerkos kaže da “digitalne isprave i sertifikate o vakcinaciji ne smatra uopšte diskriminatornima”. Grčka ovog leta neće zabranjivati ulaz u zemlju i onima koji se nisu vakcinisali, ali će oni morati imati PCR test, a potencijalno i boraviti u karantinu. Još jedna od zemalja EU-a, Kipar, već je dogovorila sa Izraelom potpuno slobodan prolaz i kretanje za turiste koji imaju “iIzraelske zelene digitalne sertifikate”.
I austrijski kancelar Sebastijan Kurc kaže da u potpunosti podržava ovaj model.
“Koristeći svoj smartfon, lako biste mogli dokazati da ste se vakcinisali, ili da ste testirani na COVID-19”, rekao je on.
Direktor Svetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu, Belgijanac Hans Henri Kluge, izjavio je pre nekoliko dana da “ćemo pandemiju COVID-19 ostaviti iza nas početkom 2022. godine te da će virus i daje biti prisutan, ali neće biti opasan – nešto poput gripa”.