Može li aviotehnologija otkriti masovne grobnice u BiH?

Dronovi opremljeni Lidar tehnologijom mogli bi pomoći u pronalasku 7.573 osobe koje se vode kao nestale 25 godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini.

Nura Begović, Bosanka iz Srebrenice, gleda masovnu grobnicu u selu Kozluk, u blizini Zvornika (AP)
Nura Begović, Bosanka iz Srebrenice, gleda masovnu grobnicu u selu Kozluk, u blizini Zvornika (AP)

Amor Mašović je proveo 28 godina u potrazi za ljudskim ostacima širom Bosne i Hercegovine.

No, u tom periodu se samo nekoliko puta dogodilo, ne više od 20, da su se ljudi javili s informacijama o tome gdje su tijela ukupana.

“Količina informacija [dobijenih] od osoba koje su bile umiješane u ratne zločine ili, u krajnjem slučaju u ukopavanje žrtava ratnih zločina, zanemariva je”, rekao je Al Jazeeri Amor Mašović, direktor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Mnogi sudionici ratnih zločina u Bosni znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava – od osobe koja je povukla okidač do vozača koji je transportirao tijela sa mjesta pogubljenja do masovnih grobnica.

Ali, malo je onih koji su istupili s informacijama, čak i anonimno.

Nakon rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, oko 32.000 ljudi vodi se kao nestalo.

Amor Mašović pokazuje položaj u kojem su pronađena neka tijela dok sa svojim timom istražuje jednu od masovnih grobnica otkrivenih na odlagalištu otpada u rudniku uglja u blizini Miljevine u istočnoj Bosni (AFP)

Uprkos poteškoćama, pronađeno je više od 75 posto, što Bosnu čini “vodećom zemljom u svijetu” u rješavanju slučajeva nestalih osoba, kaže Mašović.

Do sada je otkriveno više od 3.000 tajnih masovnih grobnica, što je “izvanredno” postignuće, kaže Sandra Šoštarić, forenzička koordinatorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), sa sjedištem u Hagu.

Međutim, 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat, 7.573 osoba i dalje se vodi kao nestalo.

Radnici i članovi ICMP-a na masovnoj grobnici na planini Igman, nadomak Sarajeva, u junu 2019. Posao je težak zbog planinskog terena, guste šume i činjenice da je to područje još uvijek prepuno mina (AFP)

Godinama su Mašović i njegov tim tražili tragove promjena u tlu.

Većina istraga zasnivana je na iskazima svjedoka.

Kada su se preživjeli počeli vraćati svojim kućama 1996. godine, Mašović i njegov tim posjećivali su mještane i pitali ih da li su primijetili neke promjene na terenu.

Razlike u vegetaciji tla na površni od 20 metara kvadratnih, naprimjer, ukazuju na povećanu organsku materiju i potencijalnu masovnu grobnicu, kaže Mašović.

No, kako vrijeme prolazi, sve su teže šanse za pronalazak nestalih.

Memorijalni centar u Potočarima kod Srebrenice; više od 8.000 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti ubijeno je u genocidu u julu 1995. godine (Reuters)

U zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država forenzičari razvijaju tehnologiju koja bi, uz pomoć drona ili helikoptera, mogla pomoći u otkrivanju masovnih grobnica.

Lidar, ili svjetlosno mapiranje i mjerenje udaljenosti pomoću lasera ili svjetlosnih impulsa, detaljno mjeri udaljenost od tla.

Podaci koje tom prilikom prikuplja mogu otkriti suptilne promjene na terenu koje bi inače ostale neopažene.

Idealno zakačen za dron ili avion, može skenirati velika područja, prodrijeti kroz vegetaciju i pronaći suptilne anomalije topografije na Zemlji – poput onih koje su rezultat razgradnje ljudskih tijela – te odrediti potencijalne lokacije masovnih grobnica.

Do sada je ova tehnologija korištena u autoindustiji za autonomna vozila, ali i za otkrivanje arheoloških nalazišta.

Nedavno je otkrila najstariju monumentalnu građevinu ikad pronađenu na području Maya, staru 3.000 godina.

Lidar tehnologija predstavljena tokom demonstracije autonomnih vozila i tehnologije u Washingtonu, DC, u junu 2019. (AFP)

Istraživači sada kažu da se u idealnom slučaju ova tehnologija može koristiti za pronalaženje masovnih grobnica u mjestima poput Bosne i drugim ratom zahvaćenih zemalja.

‘Farma tijela’

Kako bi proučavali razgradnju ljudskog tijela, istraživači Centra za forenzičku antropologiju Univerziteta Tennessee, poznatog i kao “Farma tijela”, ukopala je donirana tijela na hektaru zemlje.

Oni su 2013. godine Lidar skenerom počeli ispitivanje tri grobnice različitih veličina – od kojih je najveća sadržavala šest tijela.

Tokom skoro dvije godine otkrili su porast visine na tlu na kojem su ukopana tijela – što je dokazalo da bi Lidar mogao biti korišten za pronalazak masovnih grobnica.

“Raspadanjem tijela u zemlji, grob se malo slegne; dolazi do promjene dubine”, rekla je Al Jazeeri Amy Mundorff, profesorica koja je sudjelovala u studiji.

Dođe do inicijalnog pada, koji poprimi oblik groba, a kako se tijelo raspada, masa mekih tkiva nakon raspadanja pravi dodatni prostor u koji se zemlja slegne.

“Ali, na normalnoj topografiji, normalnom reljefu tla, mnogo je uspona i padova. Teško je reći šta se događa prirodno, a šta zbog groba, i to smo pokušali prikazati”, kaže Mundorff.

“Nekoliko puta u prošlosti su ljudi bezuspješno koristili Lidar tehnologiju kako bi pronašli grobove. Razlog su te prirodne valovitosti Zemlje, a ono što mi pokušavamo uraditi jeste pronaći novi način analize prikupljenih podataka.”

“[Mi smo] gledali podatke prikupljene Lidarom prije nego su postojali grobovi kako bismo ih mogli uporediti s onima u kojima su grobovi, te shvatiti kakve su se promjene dogodile”, rekla je Amy Mundorff.

Situacija u Bosni bila je poticaj njihovog projekta, ali ostaje da se vidi da li će Lidar uspjeti otkriti grobnice stare i 30 godina.

Skeniranje zemljišta Lidarom prije nego su se zvjerstva dogodila bilo bi potrebno za poređenje razlika, no evidencija bi trebala biti dostupna, jer je tehnologija korištena za izgradnju infrastrukture, čak i desetljećima ranije.

Fotografija iz zraka koju su osigurale SAD prikazuje potencijalne masovne grobnice u blizini sela Janja, sjeveroistočna Bosna. Mnoge masovne grobnice otkrivene su zahvaljujući satelitskim zračnim snimcima američkih aviona [US Bosnia Aerial / Reuters]
“Mislim da se to može uraditi. Nažalost, u Bosni je većina tih grobnica velika. Prema tome, rezolucija ne mora biti visoka kao kada potražujete jedan grob”, kaže Mundorff.

Prvi pilot Lidar projekt u Bosni

Iz sarajevskog ureda ICMP-a rekli su Al Jazeeri da istražuju upotrebu tehnika zasnovanih na Lidaru.

Geološki fakultet u Tuzli, Bosna i Hercegovina, koji ima opremu Lidar, obratio se Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine kako bi ponovo posjetili tri lokacije oko Srebrenice i pokušali pronaći grobnice.

Šoštarić, forenzičarka u ICMP-u, rekla je Al Jazeeri da je preostale nestale osobe sada najteže pronaći.

“Neki ljudi stare i informacije o njima odnose u grob. Postoji mogućnosti da neki ljudi nikada neće biti pronađeni, jer ne postoji način za to”, rekla je.

“[Zbog toga] podzdravljam ovu inicijativu… jer ona pokušava pokrenuti nove tehnologije i vjerovatno će se nešto time postići.”

Forenzičari i radnici pretražuju masovnu grobnicu u selu Tomašica u zapadnoj Bosni 4. oktobra 2013. (AFP)

Šoštarić kaže da bi Lidar mogao biti učinkovit, naročito ako od nekoga dobijemo informaciju gdje treba tražiti; ta informacija ne mora precizno označiti mjesto, ali bi trebala biti tačna u nekoliko kvadratnih kilometara.

“Govorimo o područjima na kojima su grobna polja prethodno iskopana i postoji pretpostavka da bi ih moglo biti više na širem području”, rekla je.

“Ako je područje preveliko, mogli bismo imati više lažno pozitivnih rezultata, što bi moglo odvući vrijeme i resurse.”

Nedostaje političke volje

Dok Mašović pozdravlja mogućnost korištenja Lidara, kaže da je najveća prepreka u pronalaženju preostalih masovnih grobnica u Bosni to što entitet Republika Srpska, kojim upravljaju Srbi, nema političke volje da pomogne u pronalasku nestalih.

“Na svaki mogući način pokušavaju usporiti proces”, kaže Mašović.

“Vodećim političarima [u Republici Srpskoj] nije stalo do otkrivanja ostataka nestalih osoba iz veoma jednostavnog razloga – najveći postotak nestalih u Bosni su osobe bošnjačke nacionalnosti, gotovo 85 posto.”

“Nedavno smo imali problem jer država nije dozvolila kupovinu specijalnih vozila u iznosu od 50.000 konvertibilnih maraka [30.724 američkih dolara]. Stoga mislim da je opravdano pitati kada će vlada biti spremna osigurati helikoptere koji će koristiti ovu tehnologiju u otkrivanju masovnih grobnica”, kazao je Mašović.

U njegovom timu 18 istražitelja radi na terenu u cilju pronalaska preostalih 7.573 osoba.

“To znači da svaki istražitelj mora pronaći više od 320 osoba koje su nestale u prošlosti, prije 25, 28 godina – žrtava ratnih zločina – u situaciji u kojoj država podržava ratne zločince.”

“Rado bih isprobao ovu vrstu tehnologije u Bosni… Ako takav projekt počne, rado ćemo uključiti svoje resurse”, zaključio je Mašović.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Nastavljena je ekshumacija posmrtnih ostataka Bošnjaka iz masovne grobnice na sarajevskoj planini Igman koji su tu ubijeni u ljeto 1992. godine.  U grobnici, koja je otkrivena prije dva dana, do sada su pronađeni ostaci najmanje 10 osoba, a očekuje se pronalazak ukupno 12 žrtava. U Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine procjenjuju da je […]

Više iz rubrike TEHNOLOGIJA
POPULARNO