Teleskop Webb uskoro u svemiru: Je li Zemlja jedina?

Trebale su tri decenije izrade da najveći i najjači teleskop u historiji bude spreman za orbitu i slanje novih informacija o postanku svemira i zemljolikim planetima izvan našeg Sunčevog sistema.

Svemirski teleskop James Webb (JWST), nazvan po bivšem direktoru američke svemirske agencije NASA-e, nasljednik je legendarnog Hubblea, a bit će lansiran iduće sedmice.

Webbov cilj je pokazati ljudima kako je svemir izgledao u vrijeme što je moguće bliže njegovom nastanku prije gotovo 14 milijardi godina.

Kosmolog i astrofizičar John Mather, jedan od suosnivača projekta Webb, opisao je nedavno na Twitteru nevjerojatnu osjetljivost teleskopa.

“JWST može vidjeti toplinski otisak bumbare s udaljenosti na kakvoj je Mjesec”, napisao je Mather.

Sva ta energija potrebna je kako bi se mogao opaziti slab sjaj svjetlosne energije koju su odašiljale prvobitne galaksije i zvijezde u nastajanju.

Odgovor na najveća astronomska pitanja

Teleskop Hubble u stanju je proučavati događaje koji su se u svemiru dogodili 500 miliona godina nakon Velikog praska, a Webb se može vratiti još više unazad – i do 200 miliona godina nakon tog događaja.

„Ovaj teleskop dizajniran je kako bi odgovorio na najveća astronomska pitanja današnjice”, rekla je NASA-ina astrofizičarka Amber Straughn još 2017. godine, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

“Webbom možemo vidjeti te nezrele galaksije i naučiti kako s vremenom rastu”, dodala je Straughn.

Teleskop će pružiti i nove informacije o gotovo pet hiljada egzoplaneta. Iako je poznato da su neke planete van Sunčeva sistema toliko udaljene od svojih zvijezda da bi mogle biti prikladni za život, naučnike zanimaju i njihove atmosfere i ima li na njima vode.

Konačni je cilj saznati je li Zemlja jedina ili postoje slični planeti na kojima bi mogao niknuti život.

“Uzbuđeni smo, jako smo dugo čekali ovaj trenutak”, rekao je Pierre Ferruit, naučnik Evropske svemirske agencije (ESA).

ESA i njen kanadski pandan sarađivali su s NASA-om prilikom izrade Webba, a Ferruit je, poput hiljada svojih kolega, na njemu radio većinu svoje karijere.

Naučnici se već takmiče ne bi li dobili pristup teleskopu, rekao je Ferruit.

“ESA je primila preko hiljadu prijava samo za prvu godinu rada”.

Veličina i složenost teleskopa su bez premca.

Prečnik njegovog ogledala iznosi 6,5 metara, što je tri puta više od onog na Hubblu, a sastoji se od 18 heksagonskih dijelova.

Toliko je velik da ga je bilo potrebno presaviti kako bi stao u raketu Ariane 5 koja će ga odnijeti u orbitu.

Tama i ekstremna hladnoća

Čim teleskop tamo stigne, bit će izazovno razviti ogledalo i svojevrsni suncobran veličine teniskog terena. Taj će proces trajati dvije sedmice.

Njegova orbita oko Sunca nalazit će 1,5 miliona kilometara od Zemlje, što je znatno dalje od Hubblea, koji se od 1990. godine nalazi na visini od 600 kilometara iznad zemlje.

Položaj Webbove orbite naziva se Lagrangeova tačka 2, a dijelom je odabrana zato što će se odande Zemlja, Sunce i Mjesec nalaziti s iste strane njegovog suncobrana.

“To će ga smjestiti u tamu i ekstremnu hladnoću”, uslove koji će njegovim infracrvenim senzorima omogućiti da “vide” bez smetnji, kazao je Ferruit.

Riječ je o načinu opažanja za koji Hubble nije sposoban.

Projekt Webb započeo je 1989. godine i prvotno je bilo predviđeno da s radom počne početkom stoljeća.

No mnogobrojni problemi izazvali su odgode i utrostručili izvorni budžet.

Konačna cijena iznosi mu gotovo 10 milijardi dolara (8,8 milijardi eura).

Predviđeni datum lansiranja 18. decembra odgođen je nakon što se krajem novembra dogodila manja nesreća.

Raketa Ariane 5 sada je spremna odnijeti teleskop u svemir 22. decembra, a procjenjuje se da će trebati mjesec prije nego što stigne do odredišta.