Društvene mreže otkrivaju napadače

Nakon upada ekstremista u Kongres na Capitol Hillu, američke službe bezbjednosti i istražitelji su se okrenuli društvenim mrežama, kako bi prikupili dokaze.

Richard Barnett, šezdesetogodišnjak i deda petoro unučadi upao je tokom demonstracija u kancelariju predsedavajuće Kongresa Nancy Pelosi (EPA)

Dok se u Kongresu održavala sednica o potvrdi glasova  Izbornog koledža i izboru Džoa Bajdena za novog Predsednika, a senatorke Kamale Haris za novu Potpredsednicu SAD-a, niko nije očekivao posebne probleme niti neki neočekivani ishod. Ipak je bilo reči o manje-više formalnom glasanju u Kongresu, koje ne utiče mnogo na sam tok izbora.

Za to vreme, par kilometara dalje, (još uvek) Predsednik Donald Tramp je držao miting za svoje najodanije (kasnije će se ispostaviti i najopasnije) pristalice. Tramp je ponovio svoje tvrdnje o “ukradenim izborima” i pozvao pristalice da se “bore za njega i Republikansku stranku”. Par časova kasnije, gomila Trampovih ‘sledbenika’ okupilo se ispred zgrade Kongresa na Capitol Hillu, zahtevajući da Kongres poništi rezultate izbora. Kada su shvatili da republikanci niti imaju većinu za tako nešto, niti će predsedavajući i potpredsednik SAD Majk Pens postaviti takav zahtev na glasanje, počeo je haos. Iako se očekivalo da će brojne snage bezbednosti – policija, tajna služba i agenti DHS (Department of homeland security) reagovati, mnogi od njih su se jednostavno sklonili, navodeći da su bili ‘nadjačani od daleko većeg broja demonstranata’.

Ne twitaj kad rušiš

Ubrzo su napadači, od kojih mnogi, kasnije će se ispostaviti, naoružani i opremljeni opremom za specijalne jedinice (TA, tactical gear) ušli u sam Kongres, kao i kancelarije kongresmena. Tako je jedan od njih, Ričard Barnet, šezdesetogodišnjak i deda petoro unučadi, upao u kancelariju Predsedavajuće  Kongresa Nensi Pelosi (Congress Speaker), i čak ukrao dokumente sa njenog stola.

Kasnije je Barnet tvrdio da nije ukrao dokumente ‘jer mu pripadaju kao građaninu SAD, a i ostavio je dolar na stolu’. A kako se sve ovo zna? Pa, Barnet se slikao za njenim stolom, i sam postavio slike i video na svoj Facebook kao i društvenu mrežu Parler, koja je veoma popularan ‘desničarski Twitter’. Takođe, drugi demonstranti su njegove slike i video delili na svojim Facebook i Twitter nalozima.

Većina je upad prenosila na svojima nalozima na širokom krugu društvenih mreža – Facebook, Twitter, Parler, TikTok, pa čak i na YouTube-u. U jednom trenutku je na Twitteru bilo više od 25 000 različitih fotografija sa ‘lica mesta’. Mnogi su se fotografisali kako sede u foteljama kongresmena, pa čak i na mestu Predsedavajućeg. Kasnije se saznalo da su mnogi imali i improvizovane eksplozivne naprave, ‘molotovljeve koktele’ i hladno oružje. Petoro ljudi je poginulo, među kojima i policajac, koji je napadnut aparatom za gašenje požara.

Dejan Milošević, IT stručnjak, kaže da se na internetu nikada ništa zaista ne briše:

“Korisnici misle da kada sadržaj obrišu sa društvenih mreža, on nestaje zauvek. To nije tačno. U ‘uslovima korišćenja’ svake mreže piše da ona ima pravo da kopira vaš sadržaj, modifikuje ga ili da trećoj strani’, npr. u svrhe marketinga. Takođe, brisanje podataka nije trenutno, zbog ogromnog broja korisnika. Takođe, bilo koji vaš sadržaj svako može da prosledi (retvituje), preuzme video i objavi ga kao svoj, ili prosto – napravi snimak ekrana na svom uređaju. Zato nikada ne možemo biti dovoljno oprezni kada je korišćenje onlajn mreža u pitanju ” objašnjava Milošević.

Dokazi sa interneta

Američke agencije FBI i DHS su odmah pozvale korisnike društvenih mreža, ali i same IT gigante da pomognu u prikupljanju dokaza, i identifikaciji napadača. Tako je za manje od 24 sata na Floridi uhapšen izvesni Adam Džonson, koga su korisnici Twittera prepoznali na fotografijama kako nosi – govornicu iz sale Kongresa! Džonson je izjavio “da je uzeo govornicu za uspomenu, te da su svi uzimali ponešto.”

Ono što većina demonstranata nije znala, ili je u ‘žaru borbe’ zaboravila je da je u pitanju jedna od najbitnijih federalnih zgrada u SAD, te da pokrivena stotinama kamera od kojih mnoge imaju mogućnosti prepoznavanja lica. Tu su i razni senzori upada, kretanja, a mnogi dokumenti imaju i tzv. ‘Optically Variable’ zaštitno mastilo, koje je vidljivo samo pod određenim tipom UV svetla. FBI je takođe pokrenuo i opštu potragu za čovekom za koga se veruje da je u Kongres uneo ‘pipe bombs’ – bombe napravljene od vodovodnih cevi. FBI se okrenuo i Twitter zajednici, te objavio poternice na svom profilu.

Srđan Manasijević, inženjer elektronike i IT stručnjak, kaže da su ovakve institucije uvek pod najvećim mogućim nadzorom:

“Iako vidimo da su u ovom konkretnom slučaju zakazale službe na terenu, američka obaveštajna zajednica je imala bukvalno prenos uživo, i to iz svih mogućih uglova. Kongres je prepun kamera, mikrofona, raznih skenera metala, a često se fotografiše i iz svemira, što je gotovo sigurno i sada bio slučaj. Ne treba zaboraviti da su američki IT giganti, a posebno Google i CloudFlare u odličnim odnosima sa američkim obaveštajnim agencijama. Do sada oni sigurno imaju lica, audio i video snimke, pa čak i pravac kretanja i vozila gotovo svih učesnika napada na Kongres ” objašnjava Manasijević.

Da te vidimo jasno

U ceo ovaj proces nalaženja napadača se uključila i relativno nova kompanija Clearview.

Clearview AI (eng. Jasan Vid) proizvodi softver za identifikaciju pojedinaca pomoću veštačke inteligencije. Njene proizvode koriste gotovo sve američke službe, a sama kompanija kaže da ima bazu podataka sa desetinama miliona građana SAD. Takođe, Clearview ima i softver koji samostalno može da traži neku osobu na društvenim mrežama, čak iako ona nije označena (tagovana) u fotografiji ili videu – pa čak iako je promenila lični opis.

Što se tiče samog Donalda Trampa – koji će biti predsednik još nekoliko dana- društvena mreža Twitter mu je ukinula nalog, citirajući svoja pravila o promociji nasilja na ovoj mreži. Tramp je verovatno bio najpoznatiji ‘Twitteraš’ sa desetinama miliona pratilaca, a zbog svoje navike da objavljuje svoje odluke prvo na Twitteru, u istoriji će biti zapamćen i kao ‘Twitter predsednik’.

A mnogi smatraju – i kao najgori Predsednik SAD ikada.

Izvor: Al Jazeera