Industrija videoigara: Zarade od kojih zastaje dah

Za sve gaming platforme ima mjesta na tržištu, smatraju stručnjaci (Reuters)

Piše: Mario Pejović

Iako su videoigre dugi niz godina sastavni dio zabave modernog čovjeka, pod lupom javnosti bi se obično našle tek kad bi se pokrenule velike kampanje protiv ove grane industrije zabave zbog povezivanja nasilja iz digitalnog sa nasiljem u stvarnom svijetu.

I dok box office rezultati filmske industrije i basnoslovni transferi nogometaša gotovo redovno redovno budu tema čaršijskih priča, same videoigre naizgled neprimjetno zarađuju sume od kojih zastaje dah.

U prilog tome idu podaci analitičarske kompanije Superdata, koja je objavila da je u prošloj godini industrija videoigara samo od digitalne distribucije zaradila zapanjujućih 61 milijardi dolara. Saberite fizičku prodaju i ta cifra se bez problema penje iznad stotinu milijardi dolara. Sitnica, zar ne?

Budućnost PC igara

Dokle god PC bude relativno otvorena platforma zasnovana na jakom hardveru, postojat će i brojne igre za njega, smatra Matić Karić.

“Uvijek će se naći neko ko će praviti igre za PC, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog toga što je to praktično za nove developere. Pogledajte samo Steam. Osim toga, VR bi mogao dodatno pogurati PC gaming s obzirom na hardversku zahtjevnost grafički naprednih VR sadržaja”.

Ono što je posebno zapanjujuće u svemu tome jeste da gotovo besplatne mobilne igre nezaustavljivo grabe naprijed, te su u prošloj godini digitalnom distribucijom zaradile 6,1 milijardi dolara. Što ne zvuči loše, kada se uporedi da je stara garda, PC igre, digitalnom distribucijom zaradila 6,3 milijardi dolara, prema podacima Superdate. Cijene mobilnih igara se kreću u rasponu od nekoliko dolara, dok su igre za PC i konzole 10, 20, 30 pa i više puta skuplje, ovisno o naslovu.

Nebojša Prijić, glavni i odgovorni urednik portala IGN Adria posvećenog videoigrama, serijama, filmovima i generalno “geek” kulturi, navodi da developeri mobilnih igara zarađuju na dva načina i to prodajom igre u online prodavnicama kao što je Google Playstore i putem mikrotransakcija u samoj igri.

Većinu tih takozvanih freemium igara je zvanično moguće igrati bez plaćanja, ali je veoma teško postići išta značajno bez plaćanja, dodaje on.

‘Prividno jeftine igre’

Novinar IT portala info.ba Senad Matić Karić napominje da su mobilne igre samo prividno jeftinije. On ističe primjer igre Clash of Clans, koja za nekih 50 ili 100 dolara nudi pakete virtualnih dragulja kojima se ubrzava napredak u igri. Podaci Superdate pokazuju da je ta Supercellova igra zaradila više od 1,6 milijardi dolara prošle godine.

Ono što je prednost mobilnih igara je to što se mogu igrati bilo gdje, u školi, na poslu, u toaletu… kaže Prijić. “Jednostavno, pametni telefoni su se u kombinaciji sa internetom nametnuli kao mobilna konzola za igranje kakve su ranije bili GameBoy, Playstation PSP ili Nintedno 3DS”.
Matić Karić navodi da se u slučaju mobilnih igara radi o jednostavnoj zabavi koja naizgled nije zahtjevna ni po kojem aspektu.

“Međutim, većina takvih igara se previše oslanja na mikrotransakcije, što im je i najveća mana. Njihov gameplay je tome prilagođen, tako da kontinuirano uživanje u igri zahtijeva plaćanje za neku virtuelnu valutu”.

Sigurne konzole

Iako se konzolama zamjera da im na gotovo na sredini svog životnog vijeka hardver zastari, Nebojša Prijić ocjenjuje da za tu platformu nema brige.

“Kad jedan model zastarim već se javlja sledeća generacija i igre koje koriste njene prednosti. Da li iko pominje Playstation 3 ili Xbox 360?”

Koliko mobilna platforma postaje veliki biznis govori i izjava Hidekija Hayakawe, prvog čovjeka japanskog izdavača Konamija, koji je rekao da su mobilne igre budućnost i da će se njegova kompanija fokusirati na njih, umjesto na visokobudžetne, AAA naslove, što je izazvalo zabrinutost kod određenog dijela gamerske zajednice da bi svi developeri mogli slijediti taj put.

Matić Karić podsjeća da se tržište uvijek mijenja i da ono što su nekad bili AAA naslovi sada uglavnom prave mali razvojni timovi – “a njihove igre su nerijetko bolje od takozvanih AAA igara”.

Čak i ako sada veliki izdavači potpuno pređu na polje mobilnih igara, uvijek će biti developera koji će htjeti razvijati kvalitetne igre i za PC i konzole, dodaje on.

Prijić smatra da će visokobudžetne, AAA, igre uvijek biti prisutne. “To je kao kad bi rekli da je YouTube budućnost filma. To ne znači da će Hollywood prestati da snima blockbustere koji im donose milijarde profita. To samo znači da gaming industrija prepoznaje razvijanje novog tržišta koje je više novo tržište nego ubica ostalih”.

Pogubna isključivost

Novinar portala info.ba dodaje da isključivost u biznisu može biti pogubna za profit, pa tako ni veliki izdavači neće biti isključivi – “da, preći će na mobilno tržište, ali će praviti igre i za ostale dokle god bude postojala publika za njih”.

Adut konzola

Konzolama je glavni adut antipiratska zaštita i koncentriranost developera na igrivost i sadržaj umjesto na prilagođavanje različitim hardverskim konfiguracijama, napominje Matić

Karić. “Igrači uglavnom uživaju u standardizovanom tečnom iskustvu igranja ne brinući se o framerateu i optimizaciji. S tog aspekta, blago zastarjeli hardver nije veliki problem”. 

“Konami ne bi bio prva kompanija koja je objavila da je budućnost u mobilnom gamingu i onda naknadno nastavila praviti AAA naslove. Electronic Arts je svojevremeno najavljivao slične stvari”, kaže Matić Karić.

Industriji mobilnih igara u prilog ide činjenica da svake godine na tržište izlaze sve moćniji mobiteli, tableti i phableti, što omogućava i razvoj kompleksnijih i samim tim privlačnijih igara.

Developeri će iskoristiti razvoj mobilnog hardvera i softverskog okruženja, isto kao što su se svojevremeno i developeri na PC-u takmičili ko će prije i efikasnije iskoristiti moderni hardver, smatra novinar portala info.ba.

Sa druge strane, kompleksnije i zahtjevnije igre idu u prilog industriji telefona i tableta, napominje glavni urednik IGN Adrije, jer razvoj tehničkih kapaciteta tjera korisnike da mijenjaju svoje uređaje svakih godinu, dvije.

Budućnost platforme

Microsoftov svojevremeni pokušaj da od konzole Xbox One napravi sveobuhvatni sistem za zabavu – a od kojeg je firma za sada donekle odustala – pokazuje pravac u kojem će se konzole kretati, ističe novinar portala info.ba.

Virtualan realnost, proširena stvarnost, mobilni gaming, streaming, modularnost – sve u jednom – to je budućnost konzola, smatra Matić Karić.

 

Zbog napretka mobilnog hardvera i mobilne konzole postaju stvar prošlosti, jer su postale suvišne zbog brzih pametnih telefona. Takvi telefoni i tableti jednostavno nude više opcija, zaključuje Matić Karić.

Tržište za sve

Zbog neumoljivog napretka popularnosti mobilnih igara, neki su spremni dovesti u sumnju budućnost igara za PC i konzole, ali stručnjaci su stava da za sve ima mjesta.

“Budućnost gaminga je u svetom trojstvu gde će svako imati svoj deo kolača, koji će se, u zavisnosti od trendova, procentualno drugačije deliti. Svakako je budućnost u online igrama, jer se tako štite developeri od piraterije, ali i garantuju sebi dugoročnu vezanost za igru, uz mogućnost dodatnih mikrotransakcija, iako ih svi mrze i nadaju se da će propasti”, ocjenjuje Prijić.

Senad Matić Karić smatra da će u budućnosti sva gaming industrija biti spojena u jednu novu platformu kroz virtualnu realnost, ili barem tako isprepletena da se različite platforme nadopunjuju.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Tragači za vješticama i kradljivci automobila dominirali su na 33. izdanju nagrada Zlatni džojstik u Londonu. Na ovoj ceremoniji se svake godine odaje priznanje najboljim proizvođačima video-igrica u svijetu.

Više iz rubrike TEHNOLOGIJA
POPULARNO