Video: Upitna sudbina modula na Marsu

Animacija slijetanja modula na Mars [YouTube / European Space Agency, ESA]

Orbiter evropsko-ruske misije TGO, poslan u potragu za znakovima života na Marsu, uspješno je primio podatke modula Schiaparelli, potvrdila je Evropska svemirska agencija (ESA), ali još ne zna je li modul, nazvan po italijanskom astronomu iz 19. stoljeća, preživio spuštanje na Crvenu planetu.

Lander Schiaparelli, poznat i kao Entry, Descent & Landing Demonstrator Module (EDM, modul za ulazak, spuštanje i ateriranje), funkcionirao je “savršeno” do određene tačke, rekao je voditelj planetarnih misija Andrea Accomazzo.

“Međutim, kada se Schiaparelli uz pomoć padobrana ‘prizemljio’ ili, bolje reći, ‘primarsio’, nije se ponašao kako se očekivalo”, rekao je Accomazzo.

‘Smisleni podaci’

“Trebat će neko vrijeme za analizu podataka”, upozorio je Accomazzo i dodao da su primljeni “smisleni” podaci, prenosi Hina.

Na pitanje iz publike, postavljeno putem telekonferencije, koliki su izgledi da je Schiaparelli još u jednom komadu, generalni direktor ESA-e Jan Woerner kratko je odgovorio: “Ne znamo.”

Misiju ExoMars čine sonda Trace Gas Orbiter (TGO) i modul za “ulazak, spuštanje i ateriranje” (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, italijanskom astronomu iz 19. stoljeća.

Schiaparellijeva je zadaća slati podatke o temperaturi, vlazi, gustoći i električnim svojstvima

Nakon sedmomjesečnog putovanja i pređenih 496 miliona kilometara, kontrolori misije odvojili su EDM od sonde u nedjelju u 16:40 sati po srednjoevropskom vremenu. TGO se smjestio u očekivanu orbitu i normalno funkcionira, što je ESA u svome centru pozdravila pljeskom.

Međutim, Schiaparelli, težak 577 kilograma i dizajniran da nakon rizičnog šestominutnog spuštanja sleti na površinu planete tako što će koristiti padobran i potisnike kako bi se smanjila brzina od gotovo 21.000 kilometara na sat, nije se oglasio, jer je kontakt s njim bio izgubljen u posljednji čas prije predviđenog vremena, objavila je ESA.

I dok je TGO zadužen za “njuškanje” atmosfere oko Marsa kako bi otkrio plin u tragovima, poput metana, čije bi postojanje moglo nagovijestiti neki oblik današnjeg života na planeti, Schiaparellijeva je zadaća slati podatke o temperaturi, vlažnosti, gustoći i električnim svojstvima.

Zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija Schiaparelli bi trebao samo nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa te utrti put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za vanzemaljskim životom.

Rover ExoMars trebao bi biti lansiran 2020. godine.

Osvajanje Marsa

Ovo je drugi put da Evropa kreće u osvajanje Marsa. Godine 2003. evropska sonda Mars Express spustila je mini-lander Beagle 2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na Mars, ali je bio oštećen.

Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerovatno da će se pronaći na površini koju bombardiraju ultraljubičaste i svemirske zrake. No, tragovi metana u tankoj atmosferi planete mogu biti pokazatelj da se nešto “kuha” dublje ispod površine, pojašnjavaju naučnici.

Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, naučnici vjeruju da mora iz nečega doći.

Izvor: Agencije


Više iz rubrike TEHNOLOGIJA
POPULARNO